Trumpove carine danas stupaju na snagu, BiH pogođena stopom od 30 posto

Nove carinske mjere koje je uveo predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump stupile su na snagu i odnose se na veliki broj zemalja širom svijeta.

Predsjednik Trump je nekoliko minuta prije isteka roka u ponoć po lokalnom vremenu u Washingtonu izjavio kako novac od carina u ogromnim iznosima počinje pristizati u američki budžet.

Bosna i Hercegovina se sada suočava sa carinskom stopom od 30 posto na izvoz u Sjedinjene Američke Države. Među državama u regionu, Srbija ima carine u iznosu od 35 posto, Hrvatska kao članica Evropske unije 15 posto, dok za Sjevernu Makedoniju, Kosovo i Crnu Goru važi stopa od po 10 posto, piše Dnevni avaz.

Sektor namjenske industrije najizloženiji

Ukupan obim trgovinske razmjene BiH sa Sjedinjenim Američkim Državama nije naročito velik, budući da iznosi približno jedan posto ukupne vanjskotrgovinske aktivnosti zemlje. Ipak, određeni sektori mogli bi osjetiti značajne posljedice.

Tokom 2024. godine, izvoz iz Bosne i Hercegovine na američko tržište iznosio je oko 234 i po miliona KM, dok je uvoz iz SAD-a vrijedio približno 190 miliona KM. Najveći dio izvoza, više od 60 posto, čine proizvodi iz oblasti namjenske industrije u ukupnoj vrijednosti od oko 135 miliona KM. Metalska i elektro industrija učestvuju sa više od 50 miliona, hemijska industrija sa oko 15 miliona, dok manji dio izvoza otpada na prehrambeni i drvni sektor.

Prema informacijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, iako se ne očekuje da će nova mjera imati veliki uticaj na ukupnu ekonomiju, najteži teret snosit će upravo firme koje se bave proizvodnjom vojne opreme i proizvoda iz namjenske industrije. Ti proizvodi su prethodno bili oporezovani po stopi od 12 posto, dok će nova stopa iznositi 35 posto.

Moguće posljedice za potrošače

Više carine znače da će kompanije koje uvoze robu u Sjedinjene Američke Države morati plaćati dodatne poreze američkoj vladi. Stručnjaci upozoravaju da bi dio tih troškova mogao biti prebačen na krajnje potrošače kroz povećanje cijena.

Dodatna pooštravanja carinske politike

Evropska unija je u prethodnom periodu postigla okvirni sporazum sa Washingtonom, prema kojem Brisel prihvata carinu od 15 posto na robu koja dolazi iz zemalja članica trgovinskog bloka.

Takođe, Donald Trump je nedavno najavio povećanje carinske stope za Kanadu sa 25 na 35 posto, obrazlažući potez nedostatkom saradnje te zemlje u borbi protiv ilegalnog prometa fentanila i drugih opojnih supstanci preko američke granice.

Najavljeno je i uvođenje carine od 50 posto za Indiju, koje će stupiti na snagu 27. avgusta, osim ukoliko ta zemlja ne prestane sa uvozom ruske nafte.

Osim toga, Trump je najavio carinu od 100 posto na računarske čipove proizvedene van Sjedinjenih Američkih Država, osim za kompanije koje pristanu da ih proizvode unutar američkog tržišta. Ova mjera predstavlja dio šire strategije za jačanje domaće tehnološke proizvodnje.