Kongres u Sarajevu o transportu: Bez plana nema modernih željeznica

Udruženje konsultanata inženjera BiH u Sarajevu je organizovalo 14. Kongres o transportnoj infrastrukturi i željeznicama, stručni skup na kojem su učestvovali istraživači, predstavnici institucija, operateri, upravitelji infrastrukture i proizvođači opreme. Cilj susreta bio je razmjena iskustava i znanja radi održivog razvoja željezničkog sektora u BiH, regiji i šire.

Na otvaranju je naglašeno da Evropska unija već tri decenije sistemski jača željeznički sektor kako bi smanjila emisije štetnih gasova i izgradila sigurniji i ekološki prihvatljiviji transportni sistem. Prema podacima, saobraćaj u EU učestvuje s četvrtinom ukupnih emisija, dok željeznica ima udio od samo 0,4 posto. Evropski zeleni plan iz 2019. godine postavlja željeznicu kao ključnu kariku u prelasku na kružnu ekonomiju, a 2021. je bila proglašena Evropskom godinom željeznica upravo radi dodatne promocije tog vida transporta.

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto ocijenio je da razvoj željeznica u zemlji koči prije svega politika.

"Najveći problem željezničke infrastrukture nije tehničke, nego političke prirode. Politika, na svim nivoima, jednostavno ne vidi željeznicu kao potencijal. Zato u posljednjih 30 godina nije bilo ulaganja. A, ulaganje u pruge dugoročno je najisplativije", kazao je Forto.

On je podsjetio da iskustva drugih sektora pokazuju da se, uz promjenu pristupa i spremnost na ulaganje, stvari mogu pomjeriti naprijed.

"I u Sarajevu je prije nekoliko godina izgledalo nezamislivo da ćemo kupovati nove tramvaje i obnavljati mrežu, a danas je to realnost. Slično se može uraditi i sa željeznicom. Ako država uloži, a očekujemo i podršku evropskog Plana rasta, željeznica može postati oslonac intermodalnog transporta u kojem će drumski saobraćaj biti komplementaran, a ne dominantan", poručio je Forto.

Predsjednik Udruženja konsultanata inženjera BiH Ešref Gačanin podsjetio je da je revitalizacija željeznica globalni trend.

"Željeznice su bile i ostale kičma kopnenog transporta, iako smo to u našem regionu zaboravili. Evropska unija već 25 godina provodi dokumente koji vode ka obnovi i modernizaciji pruga. Ako želimo ući u EU, moramo primijeniti njihove standarde koji regulišu sve – od upravljanja, operatera i održavanja do infrastrukture. Naš najveći problem je to što nemamo strateški plan razvoja željeznica u skladu s tim standardima", kazao je Gačanin.

On je dodao da BiH, osim što nije povezala svoju mrežu s glavnim regionalnim centrima poput Beograda, Zagreba, Budimpešte ili Podgorice, ozbiljno zaostaje za globalnim trendovima.

"Dok EU razvija mreže brzih pruga, a Kina je u zadnjih 20 godina izgradila gotovo 40.000 kilometara linija za brzine do 650 kilometara na sat, mi i dalje raspravljamo o osnovnim pitanjima modernizacije", upozorio je Gačanin.

Sličan stav iznio je i profesor Saobraćajnog fakulteta u Sarajevu Osman Lindov, naglašavajući da je najveći problem željeznica u BiH odsustvo modernizacije i odgovarajuće zakonske regulative.

"Nemamo zakon o transportu opasnih materija niti jasne pravilnike, iako željeznica u tom segmentu ima prednost jer uglavnom prolazi van naseljenih područja. Ovu oblast trebalo je urediti prije 20 godina, a mi ni danas nemamo rješenja. Uz to, 50 godina nije bilo ozbiljnih ulaganja u modernizaciju, a EU direktive o razdvajanju operatera i infrastrukture nikada nismo proveli", kazao je Lindov, koji je govorio na panelu "Transport opasnih materija željeznicom s aspekta osoba s invaliditetom".

Kao posljedica toga, najveći dio transporta prebačen je na cestovni saobraćaj, dok željeznice stagniraju i infrastrukturno i organizacijski.

"Naša infrastruktura je nepovezana, imamo više operatera, ali bez jasno definisanih uloga. Da smo ranije razdvojili operatere od infrastrukture, danas bi privreda imala više koristi od željezničkog transporta, a značajan dio roba već bi bio prebačen s cesta na vozove", dodao je Lindov.

Slično mišljenje iznio je i Velibor Peulić iz Konzorcija logistike BiH, navodeći da zemlja raspolaže s oko 1.030 kilometara aktivnih pruga, većinom jednokolosječnih i samo djelimično elektrificiranih, sa značajnim infrastrukturnim kašnjenjem. Prosječna brzina teretnih vozova kreće se između 30 i 40 kilometara na sat, dok intermodalni transport faktički ne postoji. Prema njegovim riječima, željeznica je 2024. godine učestvovala sa svega 1,8 posto u prevozu kontejnera kroz BiH.

Kongres će tokom dvodnevnog rada obuhvatiti teme tržišne pozicije željeznica, evropske transportne politike, strategije razvoja, sigurnosti, finansiranja, multimodalnog transporta i TEN-T mreže, ali i razmatranje mogućnosti primjene vještačke inteligencije u ovom sektoru. Organizatori naglašavaju da je riječ o prilici za povezivanje stručnjaka, politike i finansijskog sektora u definisanju prioriteta za strateške projekte u BiH i regionu.