Koriste prirodna bogatstva u BiH bez plaćanja koncesije

Prema svemu sudeći, punjenje proračuna od koncesija i u novoj godini će ostati samo mrtvo slovo na papiru. Naime, prema odredbama Zakona o koncesijama u dokumentu o politici dodjele koncesija daju se opisi gospodarskih sektora i industrijskih oblasti koje se mogu delegirati i dodijeliti domaćim i stranim pravnim subjektima.

Značajan utjecaj

Riječ je o službenom dokumentu koji bi trebao imati dalekosežan pregled na raspoložive i potencijalne resurse, mogućnost njihova korištenja kroz ulaganje domaćeg i stranog kapitala, time i značajan utjecaj na zadovoljavanje javnih potreba i gospodarski razvoj. No, u praksi to nije tako, što je razvidno iz izvješća o radu Povjerenstva za koncesije Federacije BIH za 2008. godinu, a koje je elaborirano na jednoj od sjednica Zastupničkog doma federalnog Parlamenta.

Naime, u izvješću se precizno navodi da je dokument o politici dodjele koncesija nakon njegova donošenja trebao biti dopunjen s drugim separatima, u kojima bi se naveli detalji i svi relevantni podaci gospodarskih sektora predviđenih za koncesioniranje. Međutim, nadležna resorna ministarstava nikada nisu dostavila tražene podatke koje je povjerenstvo od njih u nekoliko navrata tražilo. Stoga povjerenstvo nije ni moglo pripremiti jedinstven dokument o politici dodjele koncesija.

Da bi ostvarilo navedeni cilj, povjerenstvo je o tome obavijestilo Vladu FBiH koja je donijela i zaključak i obvezala resorna ministarstva na potpuniju suradnju, no ni nakon dvije godine od toga ministarstva se nisu opredijelila koje će gospodarske sektore dati na koncesioniranje.

Premda je osnovni način dodjele koncesija raspisivanje tendera od nadležnog federalnog ministarstva, čiji sadržaj razmatra i odobrava povjerenstvo, u vremenu od donošenja Zakona o koncesijama do kraja 2008. godine od resornih ministarstava nije pokrenut niti jedan postupak za dodjelu koncesija po tenderskom postupku. S druge strane, drugi način dodjele koncesija je putem samoinicijativne ponude.

Nepoznati koncesionari

U izvješću se navodi da Federacija BiH, ne primjenjujući federalni zakon i podzakonske akte koji se odnose na koncesijske naknade, godišnje gubi oko 200 milijuna maraka. Iako je povjerenstvo od početka rada inzistiralo kod resornih ministarstava pokretanje aktivnosti s ciljem primjene zakona i zakonskih akata, Zakonski rok za korištenje olakšica je istekao, a resorna ministarstva nisu zaključila niti jedna ugovor o koncesiji.

Međutim, gospodarska društva iz Federacije BiH i dalje koriste prirodna bogatstva i obavljaju djelatnosti od općeg interesa, bez plaćanja koncesijske naknade. Tako je samo u oblasti magistralnog putnog pojasa, u što spadaju benzinske crpke, restorani, trgovački centri i servisi, godišnja koncesijska naknada iznosi oko 35 milijuna KM, a u oblasti elektroenergetskog sektora iznosi oko 77 milijuna KM.

No, ta sredstva malo tko uplaćuje u proračun, a velika je nepoznanica i tko zapravo koristi koncesije u Federaciji. Najzagonetnija je priča, čini se, s koncesijama vezanim uz iskorištavanje voda. Unatoč činjenici o postojanju Zakona o vodama, većina tvrtki koja se bave crpljenjem voda ne plaća, ili ukoliko to i čini, onda je riječ o minimumu novčanih sredstava.

Tako se u praksi raspon pojedinih koncesija kada je u pitanju iskorištavanje izvorišta kreće od samo 1.000 KM do 100. 000 KM. Pri tome je važno spomenuti kako je cijena po litri vode koja se crpi 0,03 feninga. Da je domoljublje samo puki interes pojedinaca u Federaciji, govori i činjenica da, primjerice, doskora niti jedan rudnik nije plaćao koncesiju za iskopanu rudu.