Gazprom ekskluzivno najavio: Geološka istraživanja na pronalasku nafte u BiH počinju 2011. godine

Krajem prošle, 2010. godine zvaničnici kompanije Gazprom potpisali su sa predstavnicima Energoinvesta d.d. Sarajevo ugovor o produženju snabdijevanja Bosne i Hercegovine gasom iz Rusije. Ovo je veliki korak koji bi trebao garantirati da će i u toku 2011. Bosna i Hercegovina imati redovno snabdijevanje gasom.

- Sada između "Gazprom eksport" – firme kćerke "Gazproma", koja se bavi isporukom ruskog plina u inozemstvo te firme "Energoinvest d.d. Sarajevo" postoji kontrakt, koji se produžava svake godine. Dakle, krajem 2010. godine se dogodio bitan, ali sasvim prognozirani događaj - dogovor se narednog puta produžio. Nadamo se, da će se naši poslovni odnosi i u budućnosti karakterizirati stabilnošću te da će se temeljiti na uzajamnom poštovanju interesa, stoji u odgovoru pristiglom od Ureda za informiranje Gazroma d.d. iz glavnog grada Ruske Federacije, Moskve za magazin InfoKom na naše pitanje kakva je ocjena nastavka ove saradnje?

Geološka istraživanja

S obzirom da Bosna i Hercegovina duguje Gazpromu ukupno 104,8 miliona američkih dolara za gas koji je korišten u ratnom periodu te da je sporazumom o načelima energetske politike u BiH dogovoreno uvođenje takse za otplatu ovog duga, interesiralo nas je kako su u Gazpromu zadovoljni dinamikom njegove otplate i kada bi on trebao biti anuliran (otplaćen)?

"Nažalost jedini mehanizam taksa ne može obezbjediti dosta brzu otplatu duga. Zbog toga nastavljamo tražiti uzajamno prihvatljiviji načine rješenja nastale situacije", navode iz Gazproma.

Kako je ruska kompanija Zarubežnjeft uspješno privatizirala Rafineriju nafte u Brodu kao i Rafineriju motornih ulja u Modriči zanimalo nas je i da li kao svjetski gigant Gazprom planira skore investicije u Bosni i Hercegovini?

- Početkom februara zvanično će početi sa radom "Jadran Naftogaz" (64 posto - NIS i 36 posto Zarubežnjeft), u čije svrhe će spadati sprovođenje geološkog istraživanja te vađenje nafte na teritoriju Republike Srpske i Federacije Bosne i Hercegovine. Opredjeljenje je za tri oblasti, koji su interesantni za geološko istraživanje. To su 3. (Tuzlanski ) i 10. (Livanjski) kantoni Federacije Bosne i Hercegovine kao i oblast u Republici Srpskoj - trokut između granica Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Geološka istraživanja na teritoriju Bosne i Hercegovine će početi 2011. godine. Sada se odvijaju pripremni radovi te usaglašavaju različiti dozvolni dokumenti. Vrijednost projekta geološkog istraživanja tokom prve etape iznosi najmanje 50 milijuna američkih dolara, stoji u odgovor koji smo posredstvom Ureda za informiranje Gazproma d.d. dobili od firme "Gazprom njeft" i njezine firme kćerke– srpskog koncerna NIS (51 posto kojeg posjeduje "Gazprom njeft")

Zanimalo nas je i šta je za Gazprom najzainteresiraniji kada je u pitanju tržište Bosne i Hercegovine u smislu širenja svojih kapaciteta, odnosno investicija?

- Po našem mišljenju, najaktuelnije pitanje jeste regulisanja duga Bosne i Hercegovine za isporučeni ruski plin. Nakon rješenja tog pitanja moguće je govoriti o novim perspektivnim projektima na teritoriji vaše zemlje, stav je ruskog Gazproma.

Plinska skladišta

Kako Bosna i Hercegovina nema adekvatne zalihe, odnosno spremišta za skladištenje gasa interesovalo nas je i koliko u Gazpromu cijene da su ovi kapaciteti nužni svakoj državi?

- Sa gledišta teorije spremišta za skladištenje gasa jesu neophodni sastavni dio gas transportnog sistema. Njihovo iskorištavanje omogućava regulisanja sezonskih kolebanja u potrošnji plina, smanjuje maksimalna opterećenja sistema, obezbjeđuje fleksibilnost i sigurnost isporuka plina. S obzirom na to, obično spremišta za skladištenje gasa se grade blizu magistralnih plinovoda ili uz velike centre-potrošače plina. Dakle, ako potrošnja plina u određenoj zemlji nije velika, a osnovni tranzitni putevi su daleko udaljeni (kao što je slučaj sa Bosnom i Hercegovinom), nema očite potrebe za izgradnju na njezinom teritoriju zančajnih kapaciteta za skladištenje gasa. U isto vrijeme spremište malog razmjera sa viskom produktivnošću (mogućnost odabiranja aktivnog plina na rok do 70 dana) moglo bi odigrati dodatnu ulogu u neprekidnom obezbjeđenju lokalnog stanovništva plinom tokom cijele godine, smatraju u Gazpromu.

Prednosti i važnost gasa

Kada govorimo o spremištima za gas zanimalo nas je i može li, odnosno postoji li interes Gazproma da pomogne Bosni i Hercegovini u njihovoj izgradnji, odnosno investicijama?

- Gazprom ne planira da učestvuje u realizaciji projekata izgradnji spremišta za gas u Bosni i Hercegovini, stav je koji smo dobili iz ove kompanije.

Kako je nedvojbeno da je gas - plin energent budućnosti, te da se u Bosni i Hercegovini on, na žalost, još uvijek koristi u malim količinama - kapacitetima i uglavnom za zagrijavanje domaćinstava - stanova u zimskom periodu, te da ovaj energent može biti od velike koristi posebno kada je u pitanju privreda zanimalo nas je šta bi iz Gazproma kao vodeće kompanije u ovoj oblasti preporučili - za koje privredne oblasti je gas najpogodniji i najprihvatljiviji?

- Sada se plin široko koristi, prije svega u oblasti elektroenergetike i teplogeneracije. Taj energent je efikasiji i ekologičniji nego drugi energenti, koji se koristi u energetici, kao što su ugljen ili mazut. Drugi oblasti primjene plina jesu velike industrijske preduzeća za proizvodnju cemenata, metala, stakla. Osim toga plin je važna sirovina za kemijsku industriju, na primjer za proizvodnju vještačkih đubriva i polimera.

Postoji još jedna perspektivna oblast korištenja plina, naime kao motornog goriva. S obzirom na njegove ekološke i resursne karakteristike on čini ozbiljnu alternativu benzinu i dizelu. Zbog toga plin ima sve pretpostavke za širu primjenu u tom svojstvu. Dakle, sada je plin postao neodvojivi dio industrijske proizvodnje te važan uvjet njezinog razvoja, smatraju u Gazpromu.

Kuda ide Južni tok

Kako bi uskoro trebala da započne gradnja novog koridora - Južnog toka gasovoda iz Rusije ka zemljama zapadne Evrope, te da je bilo više varijanti kuda bi on trebao da prolazi interesiralo nas je ima li mogućnosti da i Bosna i Hercegovina u nekom narednom periodu bude njime obuhvaćena?

-"Južni tok" će proći po dnu Crnog mora od Ruske do Bugarske obale, također moguće do obale Rumunjske. Nakon toga postoji dvije varijante: sjevero-zapadni – preko Srbije i Mađarske u smjeru Slovenije i Austrije, i jugo-zapadni do Grčke i Italije. Osim toga od osnovne trase „Južnog toka“ mogu biti napravljeni ogranke u Hrvatsku i Makedoniju.

Konačna maršuta "Južnog toka" bit će opredijeljena na osnovi rezultata pripreme kombinovanog tehničkog projekta. "Gazprom" uzima u obzir sve zainteresovane zemlje u projektu te ne isključuje ni jednu od mogućih varijanti, saopćili su nam u ovoj ruskoj kompaniji.

S obzirom da kada govorimo o gasu u Bosni i Hercegovini te da se smatra kako se radi o veoma skupom energentu zanimalo nas je da li je razlog za to njegova bazna cijena u Rusiji ili isključivo skup transport te hoće li izgradnja novog - Južnog toka doprinijeti njegovom pojeftinjenju, odnosno hoće li biti njegove skore korekcije cijena? Interesiralo nas je od čega zapravo formiranje cijene najviše ovisi?

- Cijena gasa za evropske firme formira se u skladu sa formulom, koja uključuje cijene nafte i naftnih derivata te cijenu zapisanu u ugovoru. Sa tom formulom se slažu kupci kao i prodavači. Kao što možete vidjeti cijene u našim ugovorima ovise prije svega o trećoj sirovnoj robi, na čiju cijenu ne utječu ni proizvođači, uključujući "Gazprom", niti izbor ovih ili onih maršuta.

Što se tiče cijene za konačne potrošače, to ona u mnogome ovisi o lokalnim porezima. U zapadnoevropskim zemljama na primjer, dio poreza u konačnoj cijeni za potrošače čine 45 posto, odgovor je koji smo dobili u Gazpromu.

Ubuduće bez plinske krize

Kako je u proteklim godinama bilo više ozbiljnih "kriza" u snabdijevanju ne samo BiH gasom, već i Evrope pitali smo i mogu li se i hoće li one ponavljati u budućnosti?

- Naša zemlja više od 40 godina je bila i ostaje pouzdan isporučilac energenata u Evropu, gdje gas dolazi preko dvije osnovne maršute - tranzitom preko Ukrajinu i preko Bjelorusije. Međutim, tokom zadnjih godina transportovanje plina preko nevedenih plinovoda, koji su djelomično izgrađeni još u sovjesko doba, postala je povezana sa rizicima, koji nije moguće bilo predviđati u vrijeme njihove izgradnje, kao i rast potražnje na taj energent, cijene u Gazpromu.

Iz ove kompanije podsjećaju da je tranzitna kriza 2009. godine bila "isprovocirana samo ukrainskom stranom, kada je firma "Naftogas Ukraine", kršeći kontrakt zaustavila je transponovanje ruskog plina preko svojeg teritorija u Evropu". Što se tiče julskog konflikta 2010. godine sa Bjelorusijom, navode iz Gazproma "to se desilo u uvjetima sistematskog neplaćanja od strane "Beltrasgasa" te odsutsva bilo kojih koraka s njegove strane da plati dug".

- "Gazprom" je morao da poduzmi odgovarajući mjere, u skladu sa važećim ugovorom, za zaštitu svojih interesa. Smatramo, da konflikti ne mogu biti instrumenat za postizanje bilo kojih ciljeva. "Gazprom" čuva svoji ugled trajnog isporučilaca gasa za evropske potrošače te ispunjava svoje obaveze u tačno skladu sa ugovorima, neovisno o političkom stanju u ovaj ili onaj tranzitnoj zemlji, naglašavaju iz Gazproma.

Navode da s ciljem poboljšanja pouzdanosti isporuka gasa evropskim potrošačima, kao i radi diversifikaciji izvoznih maršuta, "Gazprom" realizuje velike strateške projekte - gradi nove plinovode – "Sjeverni tok" i "Južni tok". Oni ne samo da isključuju mogućnosti ponavljanja tranzitnih kriza, cijene u Gazpromu nego će realno pomoći razvoju gastransportnog sistema Evrope, te će dati poticaj razvoju saradnje sa evropskim potrošačima.

Piše : Almir TERZIĆ