Sindikat metalaca FBiH protiv izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju

Sindikat metalaca Federacije BiH, vezano za današnju sjednicu Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH na kojoj će se raspravljati o izmjenama Zakona o zdravstvenom osiguranju, odnosno smanjenju broja dana bolovanja na teret poslodavaca, istakao je da bi, poučeni dosadašnjim iskustvima, najveći ceh predložene izmjene mogli platiti radnici, posebno radnici u realnom sektoru gdje se obavljaju opasni i po zdravlje štetni poslovi i gdje se povrede na radu i profesionalne bolesti najčešće dešavaju.

''Skoro smo sigurni da će kantonalni zavodi zdravstvenog osiguranja, ukoliko prođe predložena izmjena, više voditi računa o svojim finansijskim interesima nego o interesima osiguranika i radnika. To znači da bi u praksi mogli imati situaciju da menadžmenti kantonalnih zavoda ljekarima daju ”preporuku” da radnicima ne produžavaju bolovanje preko 15 dana (ili koliko je već predloženo na teret poslodavca), osim u izuzetnim slučajevima, pa bi na poslu mogli imati bolesne i za rad nesposobne radnike'' - navode iz Sindikata.

Dodaju da se to dešava i danas - ljekari se sve teže odlučuju i na otvaranje bolovanja, a kamoli na njegovo produženje u dužem periodu a ako bi prošlo predloženo rješenje, stava su da bi situacija bila još teža.

Iz Sindikata naglašavaju da to nije u interesu ne samo radnicima, jer predstavlja grubo kršenje njihovih prava - nije u interesu ni poslodavcima da bolesne, samim tim neproduktivne ili manje produktivne radnike, imaju na poslu.

''Da smo u pravu u vezi gore navedenog potvrđuje činjenica da su se iz federalnog Ministarstva zdravstva ranije oglasili saopštenjem da bolovanja preko 42 dana kantonalne zavode koštaju preko 50 miliona KM godišnje. U slučaju usvajanja predložene izmjene, ovo bi izdvajanje bilo daleko veće. Dakle, očigledno je u prvom planu novac, a ne zdravlje radnika, bilo iz perspektive poslodavca, bilo iz perspektive kantonalnih zavoda'' - tvrde iz sindikata.

Dodaju da čak i ako se ne bi pravile opstrukcije kod produženja bolovanja na teret zavoda, zavodi bi imali velike dodatne troškove koje bi opet, indirektno, pali na teret osiguranika, radnika i građana - na način da dobiju lošiju i skromniju zdravstvenu uslugu, sa manje lijekova na esencijalnoj listi itd.

Posebno skreću pažnju na činjenicu da doprinose za zdravstveno osiguranje poslodavac samo uplaćuje u ime radnika, to je dio bruto plaće koju zaradi radnik - to je novac radnika, a ne poslodavca.

''Moramo biti svjesni činjenice da je većina bolovanja zbog profesionalne bolesti i povrede na radu uzrokovana nepoštivanjem mjera zaštite na radu, neobučenosti radnika iz ove oblasti, neadekvatnih ličnih zaštitnih sredstava i opreme, kao i neprimjenjivanja tehničkih propisa i standarda, za što je odgovoran isključivo poslodavac. U prošloj godini 17 radnika u BiH je smrtno stradalo na radu, a broj težih povreda i invalida se mjeri hiljadama'' - navode iz Sindikata metalaca Federacije BiH.

Poručuju da je isključivo poslodavac taj koji ima mogućnost uticati na uslove rada koji mogu dovesti do povrede na radu i profesionalne bolesti, pa je i iz tih razloga poslodavac u obavezi snositi i posljedice tih događaja.

Zato smatraju da bi usvajanje prijedloga da, troškovi bolovanja i u slučaju povrede na radu, padaju na teret zavoda zdravstvenog osiguranja a ne poslodvaca, u značajnoj mjeri demotivisalo poslodavce da vode računa o uslovima rada i ulažu u zaštitu na radu u cilju preveniranja povreda na radu i oboljenja.

''Naravno da smo svjesni primjera zloupotrebe bolovanja od strane radnika, ali sve ove zloupotrebe, koje u praksi čini mali broj radnika, mogu se spriječiti i na drugi način - boljim nadzorom i primjenom postojećih mehanizama, u skladu sa zakonom i pratećim pravilnikom. Zloupotreba od strane manjine, nije i ne može biti razlog za izmjenu zakona na štetu većine'' - ističu iz Sindikata.

Podsjećaju da je poslodavcima data mogućnost da vrše kontrolu bolovanja svojih radnika kao i da ulože prigovor na ocjenu radne sposobnosti, što oni u praksi vrlo rijetko koriste.

Također, demantuju kao netačnu informaciju koja se čula iz Udruženja poslodavaca, da imamo najveći broj dana bolovanja na teret poslodavca u Evropi - naime, bolovanje do 42 dana pada na teret poslodavca i u Njemačkoj, Austriji i Hrvatskoj, oko toga niko ne pravi poseban problem.

''Na kraju, tvrdnje iz krugova poslodavaca da će smanjenje broja dana bolovanja na teret poslodavca dovesti do rasta plata radnika za 15 posto ocjenjujem, blago rečeno, neozbiljnim. Jedina stvarna prepreka rastu plata u ovoj zemlji je korporativna glad. Sve su ovo razlozi zbog kojih smatramo da predmetna izmjena Zakona o zdravstvenom osiguranju ne treba biti usvojena u predloženom obliku'' - smatraju iz Sindikata metalaca FBiH.