Novi pravilnik o bolovanju u FBiH izazvao polemike: Koga štite članovi Radne grupe

Radna grupa za izradu novog Pravilnika o kriterijima za utvrđivanje privremene spriječenosti za rad najavila je da će prijedlog pravilnika biti predstavljen Ekonomsko-socijalnom vijeću u ponedjeljak, 1. juna 2026. godine, nakon čega bi dokument trebalo uputiti Vladi Federacije BiH. Međutim, javne izjave predsjednika Radne grupe Safudina Čengića i predsjednika Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine Samira Kurtovića već su izazvale zabrinutost.

Sindikat tvrdi, Agencija zabranila

Na novinarski upit o tome hoće li prijedlog prema kojem bi se poslodavac mogao obraćati ljekaru i provjeravati zdravstveno stanje radnika biti sporan Agenciji za zaštitu ličnih podataka BiH, Kurtović je izjavio da se nada da neće. Potom je dodao da je predviđeno da, ukoliko određeni poslodavac to zatraži, doktor mora dostaviti informaciju zbog čega je nekom radniku otvoreno bolovanje, s obrazloženjem da mora postojati opravdan razlog i da ne bude bolovanja bez razloga.

Međutim, Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH već je u martu 2026. godine zauzela dijametralno suprotan stav. U rješenju koje je potpisao direktor Agencije dr. Dragoljub Reljić, jasno je utvrđeno da se poslodavcu ne mogu dostavljati podaci o dijagnozi i šifri bolesti radnika, jer takvi podaci predstavljaju posebnu kategoriju ličnih podataka čija obrada nije neophodna za ostvarivanje prava iz radnog odnosa.

Konkretno, dispozitivom rješenja trajno se zabranjuje obrada podataka o dijagnozi i šifri bolesti po MKB-10 klasifikaciji u obrascima koji se dostavljaju poslodavcu, a Federalnom ministarstvu zdravstva naloženo je da te podatke bez odlaganja izbriše iz relevantnih obrazaca. Ministarstvo je bilo dužno u roku od 15 dana izvijestiti Agenciju o preduzetim aktivnostima.

Pitanje koje se nameće: zašto to još uvijek nije učinjeno?

Ni Njemačka ne daje dijagnozu poslodavcu

Biščćević Tokić podsjeća da se u javnim raspravama često kao uzor navodi njemački sistem, ali ni u Njemačkoj poslodavci nemaju pravo uvida u dijagnozu radnika, dostupna im je jedino informacija o privremenoj nesposobnosti za rad i njenom trajanju, što je dovoljno za obračun naknade plaće i organizaciju procesa rada.

Isto načelo potvrđuju i evropski standardi. Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) zdravstvene podatke svrstava u posebno zaštićenu kategoriju koja se može obrađivati isključivo u najnužnijem i proporcionalnom obimu. Dijagnoza, MKB šifra bolesti, medicinski nalazi i podaci o terapiji strogo su zaštićeni i mogu se dijeliti samo kada za to postoji izričit zakonski osnov. To potvrđuje i praksa europskih nadzornih tijela za zaštitu podataka, kao i Suda pravde Evropske unije.

Pravilnik koji bi ignorisao upravne mjere

Zastupnica upozorava da bi svako donošenje pravilnika suprotnog rješenju Agencije predstavljalo ignorisanje već izrečenih upravnih mjera i otvaralo ozbiljna pitanja usklađenosti s propisima o zaštiti ličnih podataka. Uz to, Biščćević Tokić podsjeća da su dva federalna ministarstva već bila kažnjena od strane Konkurencijskog vijeća BiH, upravo zbog sličnog pravilnika.

Naglasivši da podržava legitimni cilj kontrole eventualnih zloupotreba bolovanja, zastupnica ističe da se takva kontrola mora provoditi u skladu s principima zakonitosti, proporcionalnosti i zaštite privatnosti: "Zaštita zdravstvenih podataka nije prepreka kontroli bolovanja, već temeljno pravo koje mora biti očuvano i kada postoji potreba za nadzorom zakonitosti korištenja bolovanja."

Rješenje Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH zastupnici su ustupili sami radnici.