
16.03.2012 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Dnevni list

Grad Mostar je zajedno s gradovima Aguile iz Italije i Lorce iz Španjolske aplicirao za fondove Europske unije u cilju dobivanja sredstava potrebnih za zaštitu i obnovu kulturne baštine, izgradnju ekonomski učinkovitih sustava, osobito energetske učinkovitosti, i komunikacijsku tehnologiju.
Riječ je o gradovima koji imaju bogatu kulturnu baštinu, a koja je bila razorena uslijed ratnih događanja i prirodnih katastrofa. Ideja da ova tri razrušena grada budu nositelji europskog razvojnog programa, koji tretira energetsku učinkovitost i sve ostalo vezano uz infrastrukturu u gradu pod nazivom “Pametni gradovi”, pokrenuta je zbog velike potrebe za oporavkom, tvrdi Andrija David Škobić iz Gradske uprave Mostar.
"Mostar već na tome uveliko radi, ali to je na široj platformi, tako da će trebati dosta vremena. Izgraditi ekonomski učinkovite sustave, osobito energetske učinkovitosti bi značilo veliki oporavak. Mostar bi najvjerojatnije trebao biti promotor toga programa na terenu kako to sve provesti u djelo, što se tim projektom izdefinira i uradi. Cijeli projekt je jako skup, još uvijek se ne znaju pojedinosti, pa se o njima ne može ni govoriti, no zasigurno teži više od 40 milijuna eura. Čim u fondovima EU-a program prođe, gradonačelnik će jedva dočekati prezentirati ga. Bitno je da smo aplicirali i da radimo na tome te da nam je na neki način orijentir strateški razvoj grada. Imamo velika očekivanja po tom pitanju", ističe Škobić.
Po njegovi riječima, program će podići svijest ljudi, jer fraza `normalan grad` je potrošena i već davno prošla, danas je riječi o energetskoj učinkovitosti i o `pametnim gradovima`. Međutim, za takav projekt, tvrdi on, treba pametan gradonačelnik, pametna Gradska uprava i Vijeće, i ljudi koji će sve to podnijeti.
Za to trebaju kadrovi, koji znaju struku, izvore financiranja i koji znaju doći do novca, na čemu će Grad morati raditi, i takav kadar osposobiti.
U cijeli program će biti uključene i visoke školske
ustanove u Mostaru, Univerzitet i Sveučilište, što je iznimno važno jer
će i znanje doći do izražaja.
Realizacijom jednog ovakvog programa infrastruktura koja je godinama u jako lošem stanju dobit će drugu, novu dimenziju.
"Ako idete Ulicom Matije Gubca možete `uslikati` kako kanalizacija ide u samu kuću. To više nigdje nema na svijetu. Mislim da je krajnje vrijem da se takve stvari promijene", govori Škobić, te naglašava kako je vrlo izvjesno da bi ovaj program trebao proći, što bi bio ubrzani put do boljih rezultata u infrastrukturalnom i svakom drugom pogledu.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.