Tunel Hranjen već "progutao" 179 miliona KM, a za završetak treba još približno toliko

Tunel Hranjen, zamišljen kao generacijski infrastrukturni projekt koji bi Goražde i Sarajevo trebao povezati vožnjom od oko 45 minuta, ni nakon sedam godina gradnje nije završen. Prvobitni rokovi odavno su prekoračeni, troškovi su značajno porasli, a do sada je u projekt uloženo 179 miliona KM.

Dok iz JP Autoceste Federacije BiH ukazuju da je jedan od ključnih problema nastao već prilikom prvobitnog ugovaranja projekta, dokumentacijom i načinom realizacije bave se i istražni organi.

Gradnja počela bez ugovorenog kompletnog projekta

Prvi ugovor potpisan je 2019. godine, a završetak radova tada je bio predviđen u roku od tri godine. Početnih 80 miliona KM, međutim, potrošeno je nakon što je urađen tek dio planiranih radova.

Iako je vrijednost cijelog projekta procjenjivana na približno 350 miliona KM, nije ugovorena njegova kompletna realizacija. Radovi su podijeljeni u faze, pa su se odvojeno trebali ugovarati iskop, sekundarna obloga i elektromašinska oprema.

"Svi su znali da će vam trebati 350 miliona, a raspisali su tender samo za iskop tunela, odnosno koliko su imali novca. Nažalost, ovaj model koji je ugovaran, odnosno da se prvo radi iskop, pa ćemo onda ugovoriti sekundarnu oblogu, pa ćemo onda ugovoriti elektromašinsku opremu za ovaj tunel, pokazao se kao katastrofalan za ovaj projekt", kazao je izvršni direktor za projektovanje i građenje Javnog preduzeća Autoceste Federacije Bosne i Hercegovine Asmir Dževlan.

Na nedostatke početnih procjena ukazuje i profesor Univerziteta u Tuzli i član Europske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić.

"Ta prva faza, procijenjena na 80 miliona maraka, upravo zbog tih loših istražnih radova pokazala se kao potpuni podbačaj. Nije realno bilo za 80 miliona maraka izgraditi i servisnu i glavnu cijev", ističe profesor na Univerzitetu u Tuzli i član Europske akademije nauka i umjetnosti Nedim Suljić.

Geološki problemi dodatno zakomplikovali gradnju

Tokom izvođenja radova pokazalo se da je geologija područja znatno složenija. Graditelji su se suočili s podzemnim vodama i deformacijama, dok pojedini radovi potrebni za rješavanje problema nisu bili obuhvaćeni postojećim ugovorima.

To je značilo da su, nakon dostizanja zakonskih ograničenja za izmjene postojećih ugovora, pojedini radovi morali biti zaustavljani.

"U složenoj geološkoj formaciji u kojoj se izvode radovi u Hranjenu, i izvođač i nadzor bili su onemogućeni da implementiraju sve tehnike. Nisu imali ugovore za te pozicije kako bi spriječili deformacije koje su se počele javljati na prvom kilometru", navodi Dževlan.

Projekt je ugovoren prema FIDIC Žutoj knjizi, odnosno modelu prema kojem izvođač istovremeno projektira i izvodi radove te rješenja prilagođava uslovima na terenu. Radovi su izvođeni i bez građevinske dozvole, dok idejni i glavni projekt nisu bili međusobno usaglašeni.

Prema ocjenama stručnjaka, nedovoljna početna istraživanja, problemi u projektnoj dokumentaciji i odabrani način ugovaranja zajedno su uticali na kasnije poteškoće.

"Oko 80 posto kompletnog masiva kroz koji prolaze i servisna i glavna cijev prolazi kroz jako loš, rastresit masiv, pete i šeste kategorije. Trebala je potpuno drugačija, teška podgrada, masivni mlazni beton i potpuno drugačiji način izvođenja radova. Od početka se krenulo jako loše i to je školski primjer kako se ne trebaju graditi ovako složeni projekti", istakao je Suljić.

POSKOK provjerava navode iz prijave

Među pitanjima koja su otvorena kroz dokumentaciju projekta nalazi se i pomjeranje trase prema području s većim hidrološkim rizikom.

Istovremeno, projektom se bavi Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije Bosne i Hercegovine za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala – POSKOK.

"Predmet se trenutno nalazi u fazi provjera navoda iz prijave, u cilju donošenja tužilačke odluke", navode iz POSKOK-a.

Uloženo 179 miliona KM, potrebno još približno toliko

Prema trenutnim podacima, završeno je oko 70 posto tunela, dok je dosadašnja vrijednost ulaganja dostigla 179 miliona KM. Procjenjuje se da će za završetak biti potrebno još približno toliko novca, pri čemu ni aktuelnim ugovorom nisu obuhvaćeni svi radovi potrebni da tunel bude potpuno završen.

Iz Autocesta FBiH smatraju da je drugačiji model finansiranja i ugovaranja mogao omogućiti kontinuitet radova.

"Moglo se raspisati na 350 miliona, mogla je Vlada donijeti odluku da će svake godine izdvajati 50 miliona, kao što je izdvajano svake godine, i da imamo ugovore za sve radove", ističe Dževlan.

Premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Senad Čeljo smatra da su se pojedini rizici morali uzeti u obzir već prilikom pripreme projekta.

"To su problemi s kojima su mogli kalkulirati već kada se krenulo u taj projekt, jer je to veliki projekt, preko 5,5 kilometara. Područje je takvo kakvo jeste. Bez obzira na sve te izgovore i pojavu vode, pojavu raznih struktura zemljišta, bez obzira na sve to, mislim da se moralo do sada završiti", poručuje premijer Bosansko-podrinjskog kantona Goražde Senad Čeljo.

Tunel koji je trebao znatno skratiti putovanje između Goražda i Sarajeva tako je nakon sedam godina gradnje i 179 miliona KM ulaganja i dalje nedovršen. Uz nastavak radova i osiguravanje dodatnog novca, paralelno ostaje otvoreno i pitanje eventualne odgovornosti za propuste u pripremi, ugovaranju i realizaciji jednog od najvećih infrastrukturnih projekata na ovom području, prenosi Federalna.