SBF 2012.: Projekti u energetskom sektoru mogu dovesti do ekonomskog preokreta u BiH

Drugi dan Sarajevo Business Foruma počeo je sesijom o potencijalima u elektroenergetskom sektoru Bosne i Hercegovine, a projekte iz ove oblasti potencijalnim investitorima predstavio je Igor Gavran, projekt menadžer u Odjelu za makroekonomiju Vanjskotrgovinske komore BiH.

On je istakao da su na Međunarodnoj investicijskoj konferenciji, koja se od 16. do 18. maja održava u Sarajevu, konačno predstavljeni projekti iz do sada manje zastupljeni alternativnih izvora energije, kao što je vjetro ili solarna energija.

Gavran tvrdi da je elektroenergetski potencijal jedan od najvećih potencijala ekonomije naše zemlje. Govoreći o tradicionalnim izvorima energije, on je istakao da se sadašnja proizvodnju može višestruko povećati, a kada je riječ o alternativnim izvorima energije, Bosna i Hercegovina se nalazi na samim počecima.

"Projekti koji su prezentivani na Sarajevo Business Forumu mali su dio ukupnih energetskih potencijala, ali njihovom realizacijom došlo bi do potpunog preokreta u našem ekonomskom razvoju, do upošljavanja desetina hiljada radnika, investicija vrijednih nekoliko milijardi maraka i potpuno bi se okrenuo naš ekonomski razvoj u pozitivnom smjeru", kazao je Gavran, naglašavajući da bez energije, nema ni razvoja proizvodnje, ni industrije.

Tokom panela, učesnicima foruma predstavljeni su projekti kao što je izgradnja prve vjetroelektrane u BiH – VE Mesihovina, izgradnju hidroelektrane Vranduk, petnaest malih hidrocentrala na rijeci Neretvici, vjetroparka na platou Podveležja i dr.

Izlaganje o potencijalima u energetskog sektora imao je i federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Erdal Trhulj, koji ovom prilikom istaknuo da je BiH zemlja koja ima prirodne resurse za razvoj elektrosektora te da je jedna od rijetkih neto izvoznika električne energije.

On je istakao da Vlada FBiH smatra da su borba protiv korupcije i smanjene administrativnih barijerija osnovni preduslovi za privlačenja investitora.

"Tokom prezentacije, mogli smo se uvjeriti da je i 1998. godine bilo dobrih projekata, koji zbog složenosti birokratskih procedura ili korupcije nisu realizovali. Trenutno su u proceduri nalazi donošenje cijelog seta zakona koji bi trebali da urede ovu oblast te pojednostave administativne procedure, pogotovo prilikom izgradnje objekata obnovljnih izvora energije", istakao je Trhulj.

Amil Kamenica, izvršni direktor za kapitalne investicije u JP Elektroprivreda BiH predstavio je projekte koje je pokrenulo ovo javno preduzeća: blok 7 u TE "Tuzla" (vrijednost projekta 842 miliona eura), blok 8 u TE "Kakanj" ( 626 mil. eura), hidroelektrana "Vranduk" (65 mil. eura), hidroelektrana "Ustikolina" (123 mil. eura), hidroelektrana "Kovanići" (30 mil. eura), vjetroelektrana "Podveležje" (64 mil. eura), vjetroelektrana "Vlašić" (64 mil. eura), male hidroelektrane na rijeci "Neretvici" (49,6 mil eura), fabrika cementa "Đurđevik", RMU "Đurđevik" (144 mil. eura).

N.Voloder