Nakon rasprodanog premijernog izdanja, Adriatic Tech Summit se od 5. do 7. aprila 2027. vraća u Sarajevo s još ambicioznijim programom, snažnijim međunarodnim interesom i predavanjima koja će upravo pred sarajevskom publikom imati svoju evropsku premijeru. O tome kako se gradi konferencija koja privlači vodeće tehnološke stručnjake, zašto se oni vraćaju i kakve prilike ATS otvara domaćoj poslovnoj zajednici razgovarali smo s Mustafom Toromanom, direktorom programa konferencije.
Iza ATS-a stoji kompaktan međunarodni tim s petnaestogodišnjim iskustvom organizacije ECS-a, jedne od najvećih evropskih konferencija posvećenih Microsoft tehnologijama. Iz nekoliko evropskih gradova tim istovremeno priprema događaje u Sarajevu i Düsseldorfu, povezujući međunarodnu ekspertizu s potencijalom lokalne tehnološke i poslovne zajednice.
U razgovoru za Akta.ba Mustafa Toroman otkriva kako nastaje program za 2027. godinu, zašto je izbor govornika postao jedan od najvećih izazova i šta ATS želi ponuditi učesnicima koji od tehnološke konferencije očekuju konkretno znanje, relevantne kontakte i poslovne prilike.
Prvo izdanje ATS-a završeno je prije svega nekoliko mjeseci, a već pripremate drugo. Šta vam je prvo iskustvo pokazalo o potencijalu Sarajeva kao domaćina međunarodnih tehnoloških događaja?
- Pokazalo nam je da smo neke stvari dobro procijenili, a neke ozbiljno potcijenili. Znali smo da u Bosni i Hercegovini i regiji postoji jaka IT zajednica, da imamo kvalitetne stručnjake i kompanije koje rade na ozbiljnim međunarodnim projektima. Znali smo i da postoji interes da se dio evropske tehnološke scene okupi upravo ovdje. Ono što nismo mogli predvidjeti jeste intenzitet tog interesa. Konferencija je rasprodana prije početka, sale su bile pune, a razgovori su se nastavljali dugo nakon završetka predavanja. Ljudi su dolazili s konkretnim pitanjima, iskustvima i problemima koje žele riješiti. Za nekoga ko radi na programu, to je možda najbolja moguća povratna informacija.
Sarajevo ima svoju energiju i karakter, ali međunarodnim stručnjacima morate ponuditi i profesionalno organizovan događaj, kvalitetnu publiku i razlog da izdvoje nekoliko dana svog vremena. Mislim da smo prvim ATS-om pokazali da sve to možemo spojiti.
Koliko je teško zadržati takav nivo, posebno kada je prvo izdanje postavilo visoka očekivanja?
- Sada je, zapravo, teže. Prvi put imate određenu slobodu jer niko ne zna tačno šta može očekivati. Drugi put već imate standard koji ste sami postavili.
Trenutno imamo približno tri puta više kvalitetnih prijava govornika nego raspoloživih mjesta u programu. To je odlična situacija, ali iz perspektive programskog direktora i prilično nezgodna. Kada imate gotovo 200 dobrih kandidata za oko 60 mjesta, svaka odluka znači da ćete nekome morati reći ne.
Zbog toga razmatramo i mogućnosti proširenja pojedinih programskih formata. Imamo dovoljno kvalitetnog sadržaja za mnogo duži događaj, ali to ne znači da trebamo produžavati konferenciju samo zato što možemo. Važnije nam je da svaki dio programa ima jasnu svrhu i da učesnici mogu birati sadržaj koji odgovara njihovim profesionalnim interesima.
Među predavačima ima i onih koji su bili dio prvog ATS-a i odlučili se vratiti. Kakve su bile njihove reakcije?
- Prije svega to što se vraćaju zbog iskustva koje su imali, a ne zato što smo ih uspjeli nagovoriti da još jednom dođu u Sarajevo. (smijeh)
Sasha Kranjac je odličan primjer. On je Microsoft Regional Director, Microsoft MVP i izvršni direktor više kompanija, uključujući Kloudatech. Bavi se rješavanjem kompleksnih poslovnih i sigurnosnih izazova za rukovodioce i organizacije širom svijeta. Riječ je o stručnjaku koji radi na globalnom tržištu i ima priliku govoriti na brojnim međunarodnim događajima. Sasha je bio s nama na prvom ATS-u i ponovo dolazi zbog energije koju je ovdje osjetio, ljudi koje je upoznao i atmosfere koju smo kao tim uspjeli napraviti. Takvi stručnjaci imaju vrlo popunjene kalendare i mogućnost da biraju gdje će govoriti. Kada odluče ponovo doći u Sarajevo, to nam govori da smo napravili nešto dobro.
Naravno, Sarajevo ima i neke prednosti koje je teško staviti u konferencijski program. Recimo, gastronomiju. Tu se s većinom evropskih destinacija možemo prilično samouvjereno takmičiti. Ali ono što mi je posebno važno jeste da se ti odnosi nastavljaju. Želimo da ljudi koji dođu na ATS ostanu povezani, da se naredne godine vrate s novim iskustvima i da iz tih susreta nastanu konkretne profesionalne saradnje. Tako se, uostalom, i razvijaju ozbiljne tehnološke zajednice.
Iza ATS-a stoji relativno mali, ali međunarodni organizacijski tim. Kako funkcioniše organizacija događaja ove veličine kada ljudi svakodnevno rade iz različitih evropskih gradova?
- To je jedna od stvari na koje sam posebno ponosan. Mi smo prilično kompaktan tim, raspoređen na nekoliko evropskih lokacija, ali funkcionišemo kao jedan organizam. Ljudi koji rade na programu, produkciji, komunikacijama, partnerstvima i tehničkoj realizaciji ne moraju sjediti u istoj kancelariji da bi bili potpuno usklađeni. Imamo jasne odgovornosti, puno međusobnog povjerenja i, što je možda najvažnije, mnogo zajedničkog iskustva. Kada godinama zajedno organizujete događaje poput ECS-a, naučite vrlo brzo prepoznati problem, donijeti odluku i preuzeti odgovornost. Naravno da imamo različita mišljenja. Posebno kada biramo govornike. Ponekad su te diskusije vrlo žustre, ali upravo zbog toga program na kraju bude bolji.
Mislim da je posebno zanimljivo što smo uspjeli izgraditi model u kojem geografska udaljenost praktično ne utiče na osjećaj zajedničkog rada. Kada konferencija počne, publika vidi jedan tim. I upravo tako se i mi osjećamo.
ATS je povezan s ECS-om, konferencijom koja iza sebe ima petnaest godina iskustva. Kako tu povezanost pretvarate u prednost za Sarajevo?
- Prije svega kroz pristup ljudima i znanju. Petnaest godina rada na ECS-u donijelo nam je veliku međunarodnu mrežu stručnjaka, kompanija i ljudi koji svakodnevno oblikuju tehnološku industriju. To nam omogućava da za Sarajevo razgovaramo s predavačima koje publika inače susreće na velikim evropskim i svjetskim konferencijama. Ali ne želimo jednostavno preslikati ECS program. ATS ima svoju publiku, svoje potrebe i vlastiti identitet.
Posebno me raduje što će pojedina predavanja svoju premijeru imati upravo u Sarajevu, a tek nakon toga biti predstavljena publici ECS-a u Düsseldorfu, nešto više od mjesec dana kasnije. Imamo iskustvo, kontakte i organizacijske kapacitete da takav sadržaj dovedemo u Sarajevo. Sada gradimo kontinuitet.
Vještačka inteligencija, cyber sigurnost, cloud tehnologije i digitalna transformacija već su neko vrijeme u fokusu gotovo svake tehnološke konferencije. Kako odlučujete šta zaista zaslužuje mjesto u programu?
- Počinjemo od jednostavnog pitanja: šta će učesnik moći uraditi s informacijom koju dobije?
AI će, naravno, biti značajan dio programa. Ali mislim da smo prošli fazu u kojoj je dovoljno na prezentaciju staviti AI u naslov i očekivati punu salu. Ljude danas zanimaju konkretni rezultati, implementacija, sigurnost podataka, troškovi i problemi koji se pojavljuju kada tehnologiju pokušate primijeniti u stvarnoj organizaciji. Isto je sa cyber sigurnošću, cloud infrastrukturom, modernim radnim okruženjima ili razvojem softvera.
Želimo ljude koji mogu govoriti iz iskustva. Koji će pokazati šta su napravili, šta je funkcionisalo, gdje su pogriješili i šta bi danas uradili drugačije. Ako neko ima odličnu prezentaciju, ali iza nje nema praktičnog iskustva, to nam nije dovoljno. Zbog toga program ne slažemo prema popularnosti pojedinih tehnoloških pojmova. Gledamo kvalitet sadržaja i kompetencije ljudi koji ga predstavljaju.
Akta.ba prati prvenstveno poslovnu zajednicu. Šta biste izdvojili kao razlog zbog kojeg bi i kompanije izvan usko tehnološkog sektora trebale pratiti ATS?
- Tehnologija je odavno prestala biti tema rezervisana za IT odjele. Danas odluke o sigurnosti podataka, automatizaciji procesa, upotrebi AI-ja ili cloud infrastrukturi direktno utiču na poslovanje kompanija, bez obzira na industriju. Zato mislim da ATS može biti zanimljiv i direktorima, menadžerima, ljudima koji vode razvoj poslovanja i donose odluke o tehnološkim ulaganjima.
Ako, recimo, vodite kompaniju koja razmatra uvođenje AI rješenja, korisno je čuti šta o tome govori neko ko je već prošao kroz nekoliko ozbiljnih implementacija. Možda ćete dobiti potvrdu da ste na dobrom putu, a možda ćete izbjeći vrlo skupu grešku.
Imamo i EXPO dio konferencije, koji je na prvom izdanju okupio 20 partnera i sponzora. Pokazalo se da je to vrlo aktivan prostor za razgovore između kompanija, stručnjaka, potencijalnih klijenata i partnera.
Volio bih da domaće kompanije ATS sve više posmatraju kao priliku da upoznaju ljude do kojih bi inače mnogo teže došle. Na jednom mjestu imate stručnjake iz različitih zemalja, predstavnike tehnoloških kompanija i ljude koji se svakodnevno bave problemima sličnim vašima. Takva koncentracija znanja i kontakata može biti vrlo korisna za poslovanje.
Kada biste morali izdvojiti jednu stvar po kojoj želite da se ATS 2027 razlikuje od prvog izdanja, šta bi to bilo?
- Volio bih da ljudi osjete da je konferencija sazrela, a da nije izgubila onu neposrednost koju smo imali prvi put. Prvi ATS je bio odličan početak. Sada znamo mnogo više o publici, o tome šta je funkcionisalo i gdje možemo napraviti iskorak. Imamo veliki interes govornika, podršku međunarodne zajednice i tim koji zna kako realizovati ovakav događaj. Želim da učesnici dođu u Sarajevo zbog programa, ali da odu s mnogo više od bilješki s predavanja. Da upoznaju ljude s kojima će nastaviti sarađivati, pronađu rješenje za problem koji imaju ili dobiju ideju koju će već naredne sedmice pokušati realizovati.
Ako to uspijemo ponoviti i podići na još viši nivo, bit ću zadovoljan. A onda ćemo, naravno, odmah početi razmišljati šta ćemo popraviti za 2028.
Adriatic Tech Summit 2027 održava se od 5. do 7. aprila u hotelu Hills u Sarajevu. Informacije o programu, govornicima, partnerskim mogućnostima i ulaznicama dostupne su na www.adriaticstechsummit.com.
