RS: Cijene nepovoljne, izvoz ribe otežan

Uprkos nepovoljnim cijenama ribe, nedovoljnim podsticajima, neuređenom tržištu, te visokim carinskim stopama, kojima riba iz BiH podliježe pri izvozu, proizvođači ribe u RS su u prethodnoj godini uspjeli da prodaju svoje proizvode. Međutim, većina njih zabilježila je pad prihoda.

Danijela Risović, direktor preduzeća "Tropik ribarstvo" iz Banje Luke, koje se bavi uzgojem pastrmke, kaže da se pad prihoda naročito ogleda na tržištu BiH, zbog čega su se fokusirali na izvoz.

"Našu proizvodnju od 1.100 tona ribe uspjeli smo u većini i prodati, ali zbog loših uslova na tržištu naročito u izvozu, prodavali smo po izuzetno malim cijenama", istakla je Risovićeva.

Kao najveći problem uzgajivača ribe, Risovićeva je navela postojanje sivog i crnog tržišta u BiH i carinsku stopu od 8,4 odsto, dok ostali konkurenti na EU tržištu imaju nultu carinsku stopu.

"Za sada najveće učešće u našem izvozu još uvijek imaju Srbija i Hrvatska, jer na tim tržištima riba ne podliježe carinama. Tokom prošle godine pokušavali smo da otvorimo i neka nova tržišta u EU, ali najveći problem je upravo postojanje carine i izuzetno male bescarinske kvote. Početak ove godine nas je dočekao s velikim razočaranjem, jer su izvoznici ribe iz BiH zatečeni sa činjenicom da smo iz neobjašnjenih razloga izgubili pravo i na tih 60 tona bescarinskih kvota", naglasila je Risovićeva.

U ovoj godini u "Tropik ribarstvu" planiraju da, ukoliko to bude moguće, zadrže prošlogodišnju proizvodnju i iznađu bolja rješenja za plasman ribe na EU tržištu.

Veljko Buđan, vlasnik firme "Buđan ribarstvo", koja zapošljava 25 radnika, rekao je da je 2010. godinu obilježila nepovoljna cijena ribe odnosno veća ponuda od tražnje.

"Mi smo u protekloj godini uzgojili 500 tona ribe, od čega smo 400 tona izvezli. Ali uz minimalne podsticaje, visoku naknadu koju plaćamo za korištenje vode, kao i velike troškove izvoza, koje smo imali, bilo je teško opstati", istakao je Buđan.

U ribnjaku "Slapovi" u Krupi na Vrbasu, u prošloj godini proizvedeno je 18 tona ribe, koja je prodata na teritoriji Banje Luke, po cijeni od 6,5 KM po kilogramu.

Goran Vidović, vlasnik ovog ribnjaka, rekao je da nisu mogli ostvariti podsticaje, jer nisu platili naknadu za korištenje vode Agenciji za vode RS, što je bio jedan od uslova.

"Za nas je ta naknada previsoka, jer se plaća po količini zahvaćene vode, zbog čega tražimo da se plaća po kilogramu proizvedene ribe. S ovolikim obavezama, a bez podrške, biću primoran da zatvorim ribnjak", rekao je Vidović.

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, zasad nemaju podatak o tome koliko je uzgajivača ribe u prošloj godini ostvarilo pravo na podsticaje, jer nisu još izvršena sva plaćanja. Iznos podsticaja u ovoj godini takođe nije poznat, a u toku su pregovori s udruženjima poljoprivrednika oko Pravilnika o podsticajima za 2011. godinu. Što se tiče vodoprivredne naknade, ona je, dodaju u ovom ministarstvu, obavezna jer onaj ko zagađuje vodu mora to i da plati.

"Naknada po kilogramu se plaća u kaveznom uzgoju riba zato što nema mogućnosti mjerenja zahvaćene vode, a u vještačkim ribnjacima se naplaćuje po količini zahvaćene vode", pojasnio je Bojan Kecman, portparol ovog ministarstva.

Naknada u skladu sa zakonom

U Agenciji za vode RS kažu da se naknada za korištenje voda obračunava i plaća u skladu sa Zakonom o vodama RS i Uredbom o načinu, postupku i rokovima obračunavanja i plaćanja posebnih vodnih naknada.

"Ukoliko obveznici koji se bave uzgojem ribe smatraju da se naknada treba plaćati po kilogramu proizvedene ribe, treba da se obrate resornom ministarstvu, koje bi eventualno dalo prijedlog za izmjenu važećih podzakonskih akata", naveli su iz ove agencije.