Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH: Radimo sve kako bi se stvorili uvjeti za izvoz u Hrvatsku

Iako je BiH već davno trebala završiti sa usklađivanjem sustava za sigurnost hrane i veterinarstvo sa propisima EU kako bi naši izvoznici imali mogućnost nesmetanog izvoza prilikom ulaska Hrvatska u Uniju, to se još u potpunosti nije dogodilo.

Nadležene institucije su zahuktale aktivnosti u rješavanju ovih pitanja tek zadnjih nekoliko mjeseci kako bi nadoknadili izgubljeno vrijeme i koliko toliko pripremili gospodarstvo za taj dan. O tome što se do sada uradilo i koliko toga nam još preostaje za uraditi nešto više u intervjuu za naš portal kazao je Ljubomir Kalaba, direktor Ureda za veterinarstvo BiH.

Počinjemo polako ispunjavati uvjete za izvoz proizvoda životinjskog podrijetla. Zadnja informacija je bila da bi se med uskoro mogao izvoziti u EU. Što još ostaje da se uradi kako bi ostala tri proizvoda - mlijeko, perad i konzumna jaja - mogla izvoziti?

Generalni direktorat za zdravlje i potrošače Europske komisije odobrio je naš program praćenja rezidua za med te će biti poslan prijedlog da se BiH uvrsti na listu zemalja kojima će biti odobren uvoz ovog proizvoda. Dobili smo uvjerenja da će na sljedećoj ažuriranoj listi BiH biti odobren ovaj proizvod. Što se tiče ostalih proizvoda dosta smo uradili na legislativi. Usvojen je higijenski paket. Dobili smo suglasnost na Pravilnik za odobravanje objekata za izvoz. On je u proceduri objavljivanja. Ono što je bitno je da smo dobili i suglasnost eniteta na set pravilnika o salmonelama koje su također važne za izvoz peradi, mesa peradi i konzumnih jaja. Što se tiče legislative u zadnjih pet-šest mjeseci urađen je ogroman posao, koji je davno započeo i koji je trebalo davno završiti.

Misija Ureda za hranu i veterinarstvo Europske unije (FVO) bila je kod nas u veljači/februaru i tada smo dobili sugestije što bi trebalo napraviti i ispraviti. Ovaj napredak je upravo rezultat te posjete. Napravljen je akcijski plan o otkanjanju tih nedostataka i došli smo u priliku da neke nedostatke što se tiče zakonskog okvira otklonimo. Kada pričamo o uvjetima za izvoz ostalih proizvoda moram reći da su u okviru TAIEX (Tehnička pomoć i razmjena informacija) misije u posjeti BiH bili slovenački eksperti koji su obišli sve mljekare i pojedine farme koje namjeravaju izvoziti. Može se reći da je organizirana simulirana inspekcija kakva bi bila da pozovemo inspekciju FVO.

Oni su umnogome zadovoljni sa objektima, ali imamo problem sa liječenjem i obilježavanjem životinja odnosno sa sljedljivosti sa farme do objekta proizvodnje i tu moramo u sljedećem razdoblju ispraviti neke nedostatke. Nadamo se da ćemo u uskoro uspjeti pozvati inspekciju. Zamisao je da pokušamo mljekare povezati sa većim farmama koje mogu lako ispuniti uvjete tako da oni uspiju napraviti liniju za izvoz. Inspekcija će prvo biti pozivana za mlijeko. Uskoro će eksperti u okviru TAIEX misije dolaziti i za peradi i za ostalo meso i onda ćemo i tu detektirati probleme i pokušati ih ispraviti.

Zadnje informacije u medijima su da Hrvatska možda neće uvoditi stroži režim uvoza od početka sljedeće godine kao što je to bilo najavljivano. Je li realno to očekivati?

Početak 2013. godine nije datum koji je Europska komisija decidno odredila nego preporučeni datum kada bi Hrvatska trebala prekinuti uvoz proizvoda iz BiH na svojoj granici. Hrvatska ima mogućnost da donese odluku kada će to biti. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović uskoro će imati sastanak sa resornim ministrom Hrvatske, a postoji mogućnost da će za neke proizvode bude odgođena primjena strožih pravila par mjeseci.

Kada možemo očekivati Pravilnik o mikrobiološkim kriterijima?

Pravilnik o mikrobiološkim kriterijama je uvijek bio spominjan uz higijeski paket, ali nije došao na Vijeće ministara sa higijenskim paketom. Ovih dana će se završiti donošenje tog pravilnika na upravnom odboru Agencije za sigurnost hrane i nakon te suglasnosti trebao bi ići na Vijeće ministara BiH.

Dokle se stiglo sa pravilnikom o načinu odobravanja objekata koji se bave uzgojem živih životinja, proizvodnjom, preradom, obradom i skladištenjem proizvoda životinjskog podrijekla?

Opća direkcija za zdravlje i potrošače (DG SANCO) je imala primjedbe na pravilnik, ali smo ih ispravili. Dobili smo i suglasnost entiteta na njega i on je sada u proceduri objavljivanja.

Što je sa akreditiranim metodama u laboratorijama? Hoćemo li do ulaska Hrvatske u EU stići akreditirati sve metode?

Do ulaska Hrvatske nećemo stići akreditirati sve metode, ali se nadam da će to uskoro biti završeno. Trenutno na pomoći akreditiranju i validiranju metoda radimo kroz pet projekata. Laboratorije imaju kvalitetnu opremu, a mi im pomažemo u obučavanju osoblja i na taj im način pomažemo da ispune uvjete što je vrlo bitno za program praćenja rezidua, koji sada radimo u okruženju.

Nažalost, iako imamo kvalitetnu opremu problem nam je manjak stručnjaka. Tako su za očitavanje podataka na tim aparatima potrebni recimo kemijski analitičari, a njih je vrlo malo koji rade u laboratorijima.

Zadnja situacija sa vraćanjem pošiljki mlijeka izazvala je veliku paniku kod bh. mljekara koji izvoze u Hrvatsku. Možemo li očekivati ovakve slične situacije i u budućnosti?

Sve zemlje imaju obvezu da kontroliraju proizvode pri uvozu. I mi smo nakon situacije sa uvozom mlijeka u Hrvatsku dali upute inspektorima da se svi uzorci mlijeka uzimaju na granici i da se šalju u akreditirane laboratorije kako bi ti rezultati bili validini jer su te metode priznate u svim državama. Ove će nam kontrole dati bolji uvid u situaciju na terenu. Inače, kontrola se obično vrši na granici ili na mjestu istovara.

Vaša poruka izvoznicima. Mogu li se nadati boljim danima u idućoj godini?

Mi smo u startu u zakašnjenju te sve činimo da bi osigurali potrebne uvjete za izvoz naše robe. Naše je da učinimo ono što se tiče obveza države. Nadam se da ćemo to u dogledno vrijeme uraditi, ali nažalost to ne ovisi samo od Ureda za veterinarstvo, u to su uključene i druge institucije. No jedan od uvjeta je također i da izvoznici i proizvođači ispoštuju standarde što se tiče njihovih objekata. Doista njih je to i uradilo. Dobili su HACCP sustav, osigurali sljedljivost i sl.. I na njima je da budu odgovorni i da idu u smijeru uvođenja standarda.

Razgovarala: Danijela Kozina