Veći izvoz tek po potpisivanju sporazuma sa Europskom organizacijom za akreditaciju

Broj akreditovanih tijela za ocjenu usklađenosti u BiH je višestruko manji nego u susjednim zemljama, neuporedivo manji nego u članicama EU, ali ipak može zadovoljiti veliki dio potreba bh. privrede, posebno izvoznika, rekao je ekonomski analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.

On je istakao da je ovo zadovoljavajući broj akreditovanih tijela samo ukoliko se naša akreditacija, odnosno dokumenti koje ova tijela izdaju, priznaju na našim izvoznim tržištima. Za šire priznavanje, rekao je Hasić, neophodno je primarno potpisivanje multilateralnog sporazuma sa Evropskom organizacijom za akreditaciju(EA), ali je potrebno uraditi i mnogo više dok se ne dostigne optimalan nivo.

"U određenim oblastima, posebno proizvodnji tehničkih industrijskih proizvoda, proizvođači neophodne sertifikate dobijaju od akreditovanih tijela u Europskoj uniji i prevazilaze barijere tim putem. Takođe, iako neke proizvode sam proizvođač može uskladiti sa zahtjevima tzv. direktiva novog pristupa, bez priznatog nacionalnog sistema oni nikada neće biti jednako prihvaćeni i uvijek će biti podvrgavani češćim kontrolama i provjerama dok se cijeli sistem ne uskladi", pojasnio je Hasić.

On je istakao da nadležne vlasti izvoznike u BiH podržavaju tek simbolično, dok sistemski pristup u tom smjeru apsolutno izostaje.

Usklađivanje tretmana unutar CEFTA-e

Prema njegovim riječima, pozitivni pomaci u pravom smjeru vidljivi su tek odnedavno, aktivnijim djelovanjem Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH koje je u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH pokrenulo više aktivnosti s ciljem direktne podrške izvoznicima. Hasić je istakao da je potrebno uraditi mnogo više, ali i naveo da je ohrabrujuća iskazana spremnost nadležnog ministarstva, parlamentarnih komisija i drugih institucija da u saradnji sa Spoljnotrgovinskom komorom BiH kreiraju rješenja kojima će privreda biti podržana konkretnim mjerama i aktivnostima.

"Naravno, ona mora biti sistemska. Ne smije se dozvoliti da paralelno privreda u nekim segmentima ima izvanrednu podršku Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a u drugim nespremnost da se zaštiti od očiglednog prekomjernog uvoza i ogromne štete koja joj se godinama nanosi, kao što je neopravdano odbijanje zahtjeva Grupacija pivarske industrije za primjenu mjera zaštite od prekomjernog uvoza", naveo je Hasić.

On je rekao da članice CEFTA 2006 trebaju uskladiti jedinstven tretmana proizvoda u spljnotrgovinskom prometu, kako u smislu obima i trajanja procedura tako i njihovih troškova. "Ukoliko se ne postigne saglasnost između članica CEFTA 2006, BiH treba povećati sve administrativne troškove i troškove carinjenja na uvoznu robu u iznosu od 100 do 600 odsto, odnosno primijeniti puni reciprocitet u proceduri analiza i carinjenja uvozne robe", rekao je Hasić.

Članice CEFTA 2006 trebaju dogovoriti uzajamno priznavanje izvještaja akreditovanih tijela za ocjenu usklađenosti i razmijeniti njihove liste, te potpisati zajednički memorandum o međusobnom priznavanju. "Alternativno se problem može riješiti mrežom bilateralnih sporazuma ili protokola, kakav su zaključile BiH i Srbija", istakao je ovaj ekonomski analitičar u izvještaju STK-a.

Uklanjanje izvoznih barijera

Govoreći o aktuelnim problemima u primjeni CEFTA 2006, Hasić je rekao da su najvažnije aktivnosti s ciljem sistemskog uklanjanja barijera izvozu iz BiH bili pregovori sa Srbijom i Hrvatskom o zaključenju sporazuma/protokola o uzajamnom priznavanju dokumenata akreditovanih tijela za ocjenu usklađenosti u spoljnotrgovinskom prometu. "Pregovori sa Hrvatskom su blokirani s njihove strane, a pristupanjem Hrvatske Evropskoj uniji gube svaki smisao", rekao je Hasić.

On je istakao da bh. proizvođači vode praktično ne mogu dobiti dozvolu za izvoz u Hrvatsku, niti im se priznaju sertifikati izdati u EU. Hasić kaže da se analiza vode koja potiče van EU mora vršiti u Hrvatskoj ili u nekoj od zemalja EU, što je vrlo skupo (u Hrvatskoj košta 8.000 KM), a rezultat analize važi samo šest mjeseci.

Takođe, ne uvažava se garancija Kancelarije za veterinarstvo BiH o ispunjavanju svih veterinarsko-sanitarnih i drugih uslova za sve bh. proizvođače podjednako.

U sektoru građevinarstva priznaju se isključivo atesti IGH iz Zagreba, koji su redovno skuplji i od onih izdatih u Evropskoj uniji, a proizvođači kuhinja iz BiH za izvoz u Hrvatsku moraju posjedovati posebne (skupe) sertifikate, dok se kuhinje iz Hrvatske uvoze u BiH bez takvih sertifikata.

Hasić je rekao da su česti problemi u izvozu konzumnih jaja u Hrvatsku i povremene potpune obustave zbog neusklađenosti pravilnika i nepriznavanja prateće dokumentacije.

Izvoz vina u Hrvatsku se ograničava i onemogućava putem tzv. komisija za organoleptičku analizu koje vrlo netransparentno i subjektivno kontrolišu vino i često ga "degradiraju" u nižu kategoriju kako bi se time onemogućio izvoz i stvorili dodatni troškovi našem proizvođaču.

"Zabrana uvoza živih goveda, mesa i prerađevina od goveđeg mesa porijeklom iz BiH zbog pojave bolesti, uvedena prije tri godine, traje i danas iako razlozi za to već dugo ne postoje, a naši prerađivači mogu izvoziti prerađevine samo ako je porijeklo goveda iz Srbije", naglasio je Hasić.