Još se čeka program pomoći firmama i radnicima povučenim iz Libije

Interresorna radna grupa koju je formirala Vlada FBiH, a koja ima zadatak da sačini izvještaj sa tačnim brojem povučenih radnika iz Libije, visinom obaveza prema njima, kao i štetama nastalim u kompanijama te da predloži mjere na osnovu kojih će Vlada poduzeti akciju, još nije završila sa prikupljanjem svih potrebnih podataka o kompanijama.

Pošto su kompanije dobile rok da sve potrebne podatke dostave do 27. maja sa konkretnim prijedlozima mjera pred Vladu će se izaći u najboljem slučaju polovinom juna. Kako je za «San» potvrdila Amela Mikulić, predsjednica radne grupe, nakon jednog sastanka, grupa je sačinila dva zaključka kako bi se tretirale, za sada samo dvije firme koje su u većinskom državnom vlasništvu, Hidrogradnja i Energoinvest.

"Mislimo da se predstavnici ovih firmi koje radi hitnosti i alarmantne situacije u kojoj se nalaze ne mogu čekati završetak rada radne grupe i konačne zaključke, trebaju sastati sa resornim ministrom i premijerom i razmotriti moguće mjere koje bi im mogle pomoći. Osim ovoga, mi od Vlade tražimo da obezbijedi podatke o sankcijama koje su od strane EU i UN-a prema Libiji i njihovo pravno tumačenje, a u cilju pripreme za pisanje odštetnih zahtjeva naših kompanija", rekla je Mikulić. Predstavnici kompanija koje su poslovale u Libiji ne očekuju veliku podršku nadležnih institucija u prevazilaženju situacije nastale gubitkom ovog tržišta, ali apeluju na vlasti da barem pomognu jednokratnom finansijskom podrškom zaposlenicima koji su ostali bez posla i pronalaženju mogućnosti njihovog angažovanja. Semin Mašić, direktor Hidrogradnje, čijih je 120 radnika ostalo bez posla , misli da bi pomoć Vlade, barem za Hidrogradnju i Energoinvest trebala biti usmjerena na zapošljavanje radnika.

"Nadamo se da Vlada hoće i može pomoći da zaposlimo ove ljude, jer mi za to sada nemamo uslove. Kratkoročno očekujemo novčanu pomoć, kako bi se pokušali izvući iz ove situacije u koju smo upali", kaže Mašić.

Odštetni zahtjevi

U kompaniji "Širbegović" iz Gračanice, kažu da većina kompanija ne može primiti sve radnike koji su izgubili posao u Libiji, a takav je slučaj i sa ovom kompanijom, gdje je angažman dobilo tek 20 posto radnika.

"Vlada bi morala da napravi program pomoći firmama i zaposlenima. U ovom trenutku najbitnije je da se radnicima da jednokratna finansijska potpora, kako bi imali od čega da žive dok ne bude pronađeno neko rješenje", ističe Faruk Širbegović, direktor kompanije. U bh. kompanijama i u Vladi kažu da je prerano razmišljati o pisanju odštetnih zahtjeva, jer se još uvijek ne zna kome te zahtjeve uputiti, ali da se radi na pripremi kako se ne bi ponovila situacija da, kao što je to bio slučaj kada je 1990. godine počeo rat u Iraku, prođe 20 godina do obeštećenja kompanija koje su radile poslove u toj zemlji.

Ugovoreni poslovi u Libiji

Tri kompanije koje su radile u Libiji su u većinskom ili manjinskom državnom vlasništvu - Hidrogradnja, Energoinvest i Bosnalijek. Hidrogradnja je imala ugovorene radove na lokacijama Sirta i Misrate oko 95 miliona KM. Energoinvest je bio angažiran uglavnom na izgradnji dalekovoda i održavanju na naftnim poljima. Vrijednost ugovora je 310 miliona KM. Od toga zaključno s februarom realizirano je 135 miliona, a plan je bio da se do kraja ove godine realizira još 115 miliona. Bosnalijek nije imao ugovore u realizaciji, nego su bili u fazi strateškog planiranja i angažmana na teritoriji Libije. U Libiji je radilo još 14 firmi u privatnom vlasništvu i jedna mješovita - Jafara - Mims.