Višegodišnje istrage o namjernim bankrotima firmi

Tužilaštva u Bosni i Hercegovini i po pet godina istražuju prijave radnika o namjernom dovođenju državnih firmi do bankrota i kriminalu u stečajnim postupcima. Dok traju istrage, imovina preduzeća prelazi u ruke novih vlasnika, a radnici ostaju bez posla, zarađenih plaća i penzija.

Radnici i mali akcionari pekarske industrije Mlinpek iz Prnjavora prije više od tri godine zatražili su tužilačku istragu protiv direktora Miladina Stanića i još 20 osoba, odgovornih za vođenje stečaja u njihovom preduzeću.

Stanića su optužili da je namjerno doveo Mlinpek do stečaja kako bi se domogao njegove imovine, a ostale da su mu u tome pomagali.

Zahtjev je upućen Okružnom tužilaštvu Banja Luka, a potom i Specijalnom tužilaštvu Republike Srpske, koje još nije okončalo istragu, pokazalo je istraživanje Centra iza istraživačko novinarstvo u Sarajevu.

"Zanimljiv je slučaj prnjavarski Mlinpek, gdje je Miladin Stanić, komotno možemo reći - ratni i poslijeratni profiter, bio direktor tog preduzeća. Kao ​direktor je to preduzeće zadužio kod svog privatnog preduzeća Bisprom - i umjesto da odgovara za štetu koju je nanio Mlinpeku, on putem stečaja biva nagrađen i sad postaje većinski vlasnik tog preduzeća. To vam je tipski primjer legalizacije pljačkaške privatizacije putem stečaja. Da zlo bude veće, taj nesretni Miladin Stanić vam je sada narodni poslanik u Skupštini RS“, navodi Nebojša Jugović, predsjednik Udruženja malih akcionara RS.

Stanić, trenutno poslanik Srpske demokratske stranke u Narodnoj skupštini RS i vlasnik drugog preduzeća, negirao je optužbe radnika za namjerno izazivanje stečaja nad Mlinpekom.

Stečaj se, inače, pokreće na sudu kako bi povjerioci naplatili dugove od preduzeća. Sud imenuje stečajnog sudiju, a on stečajnog upravnika. Upravnik popisuje imovinu i rukovodi njenom prodajom, a sudija prati da li se stečaj odvija prema zakonu.

Siniša Božić, ekonomista iz Banje Luke i stručni saradnik u Savezu udruženja malih akcionara RS, kaže da zbog loših rezultata stečajeva mali akcionari nemaju povjerenja u sudstvo, pa ni u stečajnog sudiju.

"Stečajni sudija ima, isto kao i stečajni upravnik, ogroman manevarski prostor da odlučuje o bitnim odlukama, pogotovo u pitanju priznavanja potraživanja, zakazivanja ročišta i svega toga. U tom smislu treba da idu ili izmjene i dopune Zakona o stečaju ili donošenje zakona o reviziji stečaja, da bi se onda retroaktivno definisala i odgovornost određenih stečajnih sudija ukoliko se bude dokazalo da je bilo osnova za određeno problematično ponašanje. Nikako drugačije - sve ostalo će biti prazna priča. A to se mora jednom početi, jer ako se ovako nastavi, akcionari nemaju povjerenja u sudstvo“, navodi Siniša Božić.

Stečajni postupak trajao godinama

Za razliku od slučaja Mlinpek, radnici Građevinskog preduzeća Integra-inžinjering iz Tuzle sami su prije sedam godina zatražili pokretanje stečaja nad preduzećem kako bi dobili novac za neisplaćene plate u 2001. i 2002. godini.

Za stečajnog sudiju je imenovan sudija Opštinskog suda u Tuzli Milan Godžirov, koji je dalje imenovao stečajnog upravnika i odbor povjerilaca. Godinama se vodio stečajni postupak, a 2007. godine zemljište firme prodato je za oko dva miliona KM.