Eksploatacija nafte u BiH: Ulazak u naftni biznis mogao bi promijeniti čitavu ekonomsku sliku države

Najznačajniji uvozni proizvodi BiH u robnoj razmjeni sa svijetom u 2009. bili su nafta i naftni derivati. No, ukoliko se krene s aktivnostima oko istraživanja nalazišta nafte u BiH, što je ponovno ovih dana aktualizirano iz oba entiteta, postoji mogućnost da za desetak godina to bude jedna od naših glavnih izvoznih proizvoda. Ipak, to je najoptimističnija prognoza, kažu nam stručnjaci.

Naime, iako se još od poslijeratnog razdoblja priča o toj mogućnosti malo što su vlasti poduzimale po tom pitanju.

No, ovih dana je federalni premijer Mustafa Mujezinović od ministra energije, rudarstva i industrije FBiH Vahida Heće, zatražio da se razmotri mogućnost izrade geološke Studije o istraživanju i ekspoloataciji nafte na području Federacije BiH, ali i zakonskog okvira kojim će se regulirati ova ova oblast.

Premijer je ovo pokrenuo kako bi se dosadašnja istraživanjima o postojanju nalazišta nafte na području Federacije BiH verificirala.

Anto Domazet, profesor na Ekonomskom falutetu u Sarajevu, koji je prije rata bio uključen aktivnije u ovu oblast kao potpredsjednik odbora za oblast nafte, prirodnog plina i kemije u Energoinvestu, kaže da je on takve incijative već više od desetak godina upućivao predstavnicima vlasti no, do nije bilo spremnosti da se to pokrene.

Naravno, ovo vrijeme koje je prošlo, kaže Domazet, je izgubljeno u neprovrat ali bi smatra aktivnosti trebalo usmjeriti u budućnost.

On je za naš portal kazao da su istraživanja koja su vršena u periodu od 1981. do 1990. pokazala su da u BiH postoje izgledi za nalazišta nafte. O tome, kaže, postoji obimna dokumentacija dobivena na osnovu prethodnih studijskih istraživanja koje su radili Energoinvesti i američka korporacija Amoco.

"U Energoinvestu je čak bio pripremljen i ugovor o production sharingu, tj. podjeli proizvodnje sa kompanijom Amoco, ali je on zbog rata nije bio zaključen i svi razgovori oko toga su napušteni", kaže nam Domazet. Ističe da je Svjetska banka 1983. pa sve do 1988. finacirala istraživanje nafte na području BiH, a poslije toga je direktna investiranja u istraživanja nalazišta nafte preuzeo Amoco.

"Procjene su da u BiH ima oko 50 milijuna tona rezervi nafte u sjevernom dijelu BiH, na području Posavine, i neutvrđeni broj na prodručju zapadne Hercegovine", kaže nam Domazet. Uspoređujući veličinu nalazišta kaže da to praktično znači ekspoloatacioni vijek nalazišta za idućih stotinu godina.

(Anto Domazet)

Kaže da bi se, prema nekim procjenama iz 90-tih, sa proizvodnjom nafte moglo početi već za 7 do 8 godina. Naravno, to podrazumjeva da se prije početka čitavog tog procesa moraju riješiti problemi institucionalne prirode. "Pri tome mislim na to da bi sve razine vlasti trebale postići koncenzus o tome kako prići organizaciji tih istraživanja. To je potrebno jer se nalazišta nalaze na teritoriji oba enetiteta, a u Federaciji komplikacije bi se mogle pojaviti na kantonalnoj razini budući da su kantoni nadleženi za dodjelu koncesije za iskorištavanje mineralnih resursa", smatra Domazet te ističe da bi te probleme trebalo riješiti što prije.

"Ovo bi mogla biti jedan velika razvoja šansa za BiH koja bi mogla promijeniti ekonomsku sliku zemlje", smatra Domazet.

Interes investitora postoji, potrebno još urediti zakonsku regulativu

Kako, ukoliko se krene s ovim aktivnostima, neće nedostajati ni investitora pokazuje i nedavna najava premijera RS-a Milorada Dodika da bi dvije ruske tvrtke mogle početi s istraživanjima nalazišta nafte na području RS-a.

Energoinvest je već 2008. bio objavio i javni poziv za izražavanje interesa za istraživanje nafte i plina u FBiH na koji se javilo 5 poznatijih naftnih kompanija. Imali su i pripremljen tender za izbor strateških partnera, ali nisu htjeli ići s objavom dok se ne uskladi regulativa koja tretira oblast koncesija u FBiH. Problem je što je dodjela koncesija u nadležnosti kantona i dozvole bi morali prikupljati u više od 5 kantona što bi, prema dosadašnjim iskustvima, bio mukotrpan posao. To je ono čega su i potencijalni investitori i vlasti svjesne.

Za eksploataciju nafte osim kantonalnih problem su i međuentitetske granice, budući da se određeni dio nalazišta nafte proteže i područjem tik uz entitetske granice. Osim toga stručnjaci ističu da bi se malo kome isplatilo ulaziti u projekt ukoliko nema koncesiju na cjelokupnu količinu nafte. Kako bi država imala veliku korist ukoliko bi se krenulo sa ekspolatacijom ovih resursa pokazuju i procjene stručnjaka koji kažu da vrijednost naftnih nalazišta u BiH iznosi oko 27 milijardi dolara.

D.Kozina