Ponovno otkrivanje tržišta Rusije: Perspektive u građevinskom i prehrambenom sektoru

Nakon što je ruski kapital ušao u veliki dio energetskog sektora u RS, najava ulaska kraka plinovoda Južni tok, značit će još veću prisutnost ove velesile u BiH.

Koliko će to značiti za budućnost međusobnih ekonomskih odnosa i hoće li taj odnos bit recipročan što se tiče naših kompanija i izvoza ostaje da se vidi.

Stručnjaci ističu da je rusko tržište kao svjetski relevantno tržište interesantno i za gospodarstvo u BiH, koje treba zapravo izvršiti proces "ponovnog otkrivanja ruskog tržišta". Prije svega imajući u vidu pozitivnu ekonomsku memoriju ruskoga tržišta naspram bh. kompanija i proizvoda u ranijem periodu.

U analizi koju su nedavno radili stručnajci Vanjskopolitičke incijative (VPI) ističe se da kada se govori o aktualnim trendovima u sferi ekonomske suradnje, primjetna je promjena u značenju pojedinih sektora. I ranije, a i sada, sektor energetike je igrao značajnu ulogu u sferi ekonomske suradnje dviju država.

Rusija je plasirala svoje energente i opremu za elektrane, koksare itd., dok je BiH ranije također plasirala opremu za nuklearne elektrane, parne kotlove, zatim transformatore i dalekovode za prijenos električne energije, iz kompanije Energoinvest.

"Danas je u tome sektoru evidentan debalans u korist Rusije, jer ona i dalje plasira zemni plin u BiH u vrijednosti oko 200 mil. dolara, zatim je uložila značajna sredstva u Rafineriju nafte Bosanski Brod, na istraživanjima naftnih nalazišta radi kompanija Zarubežnjeft, isto tako učestvuje na projektu remonta TE Ugljevik, a želi da učestvuje u i projektima plinofikacije BiH", navode stručnjaci VPI-ja.

Ističu da se Energoinvest bori da se vrati na rusko tržište, u čemu mu dosta pomaže i Veleposlanstvo BiH u Moskvi, jer postoje realne šanse da Energoinvest dobije projekte izgradnje dalekovoda, u čemu i je trenutno konkurentan na svjetskom tržištu.

VPI smatra da će u budućnosti upravo ekonomski odnosi biti dominantni unutar ukupnih bilateralnih odnosa BiH i Rusije.

Interesantan je i podatak da se BiH nalazi dosta nisko tj., na 85.mjestu liste trgovinskih partnera Rusije. Još jedan moment je bitan kada se govori o obimu trgovinske razmjene između BiH i Rusiji.

Naime, kada se govori o izvozu voća i povrća iz BiH u Rusiju, često se koristi varijanta reeksporta iz Srbije, koja ima Sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom, tako da izostaju realne evidenciju o izvozu voća i povrća iz BiH koje se na ruskoj carini često evidentira kao uvoz iz Srbije.

"Veliku smetnju povećanju izvoza voća i povrća iz BiH predstavlja činjenica da više ne postoji jedan poslovni sustav kakav je ranije bio UPI, koji je sa svojim kapacitetima mogao realno nastupati na velikim inozemnim tržištima kakvo je tržište RF. U vezi s tim trebalo bi razmisliti o ponovnom formiranju jednoga takvog poslovnog sustava", istaknuto je u ovoj analizi.

Također jedan od sektora u kojem je BiH bila apsolutni favorit na tražištu nekadašnje Rusije bio je sektor građevinarstva. Mnoge kompanije, poput Vranice, Unioninvesta, Šipada, uspješno su nastupale na ruskom tržištu i izgradile impozantne objekte u toj zemlji.

Stručnjaci VPI-ja navode da su događaji kao što su rat i proces privatizacije u BiH te otvaranje ruskog tržišta znatno smanjili manevarski prostor građevinskim kompanijama iz BiH. Prije svega jer su mnoge kompanije u procesu privatizacije nestale ili su postale nekonkurentne, uz istovremenu pojavu konkurencije zapadnih zemalja, a u posljednje vrijeme i restriktivnih mjera u pogledu angažmana inozemne radne snage u Rusiji, kojima se ograničavaju kvote i preferira ruska radna snaga i snaga iz zemalja bivšeg SSSR-a. Sve to, ističe se, izravno utječe na uspješnost građevinskih kompanija kojima su vlasnici i radnici iz BiH.

Ono što bi u cilju poboljšaja tih ekonomskih odnosa trebalo učiniti je intenzivirati ekonomsku suradnju putem Mješovitoga međudržavnog povjerenstva za razvoj ekonomskih odnosa.

Potrebno je također inzistirati da se konačno završi proces zaključivanja bilateralnih ekonomskih sporazuma kao što su Sporazum o izbjegavanja dvostrukoga oporezivanja, Sporazum o unapređenju i zaštiti investicija, Sporazum o zapošljavanju radnika i Sporazum o konzularnim odnosima, kojim se predviđa oslobađanje viznog režimagrađana BiH i RF na 30 dana, navode stručnjaci VPI-ja. Dodaju i da je potrebno inzistirati da se konačno riješi problem klirinškog duga, prema kojem Ruska Federacija duguje Bosni i Hercegovini 125 mil. dolara.

D.Kozina