Zašto Sarajevo nema vode: Dok su se štete na mreži gomilale, "Vodovod" povećavao plaće

Nedavni zahtjev preduzeca KJPK Vodovod i Kanalizacija za povećanje cijene vode u Kantonu Sarajevu, bio je neposredni povod da Centar za zastupanje građanskih interesa analizira poslovanje ove firme, pri čemu su došli do poražavajućih podataka.

Iako je neporecivo da su nastupile klimatske promjene i da je godina bila sušna, sva odgovornost za nestašicu vode ne može se prebaciti na majku prirodu ili višu silu, navodi se u njihovom saopćenju. U Kantonu Sarajevo, po već ustaljenom principu, javna preduzeća svoju neefikasnost pokušavaju isfinansirati iz džepova građana. Kada im to ne polazi za rukom, građane ucjenjuju štrajkovima ili im jednostavno obustave svoje usluge.

Koristeći za analizu službene izvještaje o poslovanju Kantonalnog javnog komunalnog preduzeća "Vodovod i kanalizacija" lako je zaključiti da je stagnacija i propadanje te, za život građana esencijalne službe, provedena planski i sa predumišljajem. Iz godine u godinu padala je količina proizvedene i dostavljene vode i iz godine u godinu se nije ulagalo u opremu i održavanje nego u plaće zaposlenih, ističe se u analizi Centra za zastupanje građanskih interesa.

Podaci do kojih su došli pokazuje da je u periodu od 2000. do 2010. godine isporuka vode vode pala sa 32 na 26 milijuna kubika vode a troškovi plaća su porasli sa 13 na 26 milijuna KM godišnje. Prosječna plata u VIK-u iznosi 1.447 K,M neto dok je prosječna neto plata u Federaciji BiH 820 KM.

Postavlja se pitanje: Zašto je uprava preduzeća KJKP Vodovod i kanalizacija, iako je znala da su štete na vodovodnoj mreži svakim danom sve veće, umjesto da dio raspoloživih sredstava uloži u amortizaciju tj. održavanje mreže, povećala plaće za 100%?

Vrlo važan podatak o uspješnosti i održivosti kompanije je da grad Prag koji je četiri puta veći od Sarajeva ima isti broj zaposlenih na neusporedivo veći broj korisnika i kilometara vodovodne I kanalizacione mreže.

Vodovodi su tako kompleksni sistemi da je nemoguće izbjeći gubitke u mreži. Ali i u toj kategoriji podaci su porazni. Njemačka i Danska imaju gubitke do 10%. Većina evropskih zemalja drži se preporuke Svjetske banke po kojoj se gubici vode moraju držati ispod 25%. Gubici vode u Sarajevu kreću se na razini afričkih zemalja koje imaju gubitke po 70 – 80%.