Tržište kapitala mogući izvor financiranja izgradnje Koridora Vc?

Mobiliziranje štednje i njeno usmjeravanje u produktivne investicije bit će ključni izazov financijskih tržišta u BiH, smatra Matej Živković, član Komisije za vrijednosne papire Federacije. Kako bi se smanjila izloženost sustava samo jednom tipu tržištu ili samo jednom tipu institucija potrebno je razviti više segmenata financijskih tržišta i institucija.

"Zabilježeni neuspjeh ili, bolje rečeno, propuštenu priliku za kvalitetnu izgradnju tržišta kapitala proizašlu iz ad hoc rasta zabilježenog u većem dijelu prethodnog desetljeća ne treba uzimati kao izliku za zapostavljanje rasta i razvoja tržišta kapitala, nego kao iskustvo iz kojeg treba zvući pouke za buduće djelovanje na njegovoj izgradnji i afirmaciji", navodi on.

U tom smislu je, kaže, nužno uraditi regulatorne reforme, a država treba razmotriti i druge mogućnosti financiranja. "U tom kontekstu, vrijedi istaknuti daljnje zaduživanje putem tržišta kapitala, osobito imajući na umu pozitivna iskustva i od države kao emitenta i od investitora. Tržište kapitala može i treba poslužiti kao servis za nastavak procesa privatizacije. Pri tome, dakako, ne treba izgubiti iz vida činjenicu da će globalna financijska kriza značajno utjecati na smanjen interes inozemnih investitora. Takav rasplet može poticajno djelovati na financijsku inkluziju", navodi Živković.

Financijska inkluzija podrazumijeva omogućavanje pristupa većem broju ljudi financijskim tržištima ne samo kroz olakšavanje pristupa nego i kroz dostupnost informacija, te nadasve edukaciju o mogućnostima korištenja financijskih tržišta. Smatra da u okviru financijske inkluzije treba razmotriti i uspostavu instituta za zaštitu klijenata na financijskim tržištima, bilo kao dio jedinstvenog regulatora ili kao zasebnu agenciju u slučaju optiranja za opstanak više regulatora na financijskim tržištima.

Financijska inkluzija omogućit će povećani izbor domaćinstvima u smislu štednje i diverzifikacije njihovih izvora prihoda, kao i poduzetnicima pristup financiranju i općenito učiniti učinkovitijim sustav financijske intermedijacije, navodi on.

Povećati izdavanje korporativnih obveznica

Razvoju tržišta kapitala značajno bi doprinio rast izdanja korporativnih obveznica, i drugih oblika vrijednosnica, koji može biti iniciran državnim obveznicama, te njihovim uspjehom, u kontekstu isplate po dospijeću. Time bi se pojačalo povjerenje u javni sektor, ali i interes za ovakvim načinom financiranja na strani korporativnog sektora, odnosno podigao interes investitora, smatra Živković.

"Država bi, osim obveza nastalih u prethodnom razdoblju po različitim osnovama, trebala razmisliti i o mogućem financiranju aktualnih i budućih projekata putem tržišta kapitala, poput prometne infrastrukture i drugih strateški značajnih projekata", navodi on.

Ovim bi se, ističe, dao snažan impuls tržištu kapitala i u smislu povjerenja investitora i u smislu interesa subjekata deficitarnih sredstvima, koji bi se mogli okrenuti tržištu kapitala kao alternativi ili komplementarnom izvoru financiranja u odnosu na bankarski sektor.

Obveznice su značajne iz razloga što praksa razvijenih, ali i drugih tržišta u razvoju pokazuje da se ovim načinom financiranja najčešće služe velike kompanije, čime tržište kreira konkurenciju u kojoj banke postaju motivirane svoju pozornost i aktivnosti usmjeriti financiranju malog i srednjeg poduzetništva po stopama i u uvjetima prihvatljivim realnom gospodarstvu. Kada govorimo o potencijalnom tržištu izvedenicama, valja istaknuti kako je ono poprimilo negativne konotacije, kao posljedicu financijske krize.

Kriza se ipak "primila" u BiH

Ipak, treba imati na umu kako izvedenice mogu biti iznimno korisne na tranzicijskim tržištima, posebice u uvjetima pretpostavki za razvoj sektorskih grana poput poljoprivrede. "Na koncu, u osvit financijske krize u šali je rečeno kako se “kriza neće primiti”, odnosno neće uspjeti u Bosni i Hercegovini kao što se, uostalom, ništa drugo ne “prima”. Na žalost, primila se, no dobra vijest je da smo za nju kvalitetno pripremljeni zbog duge povijesti različitih kriza. Treba razumjeti kako je kriza ciklična i opetujuća pojava, posebno na financijskim tržištima. Stoga će u perspektivi biti potrebno učiniti napore kako bismo kreirali mehanizme za otkrivanje kako domaćih kriza tako i mogućih eksternih šokova. Regulatorna reforma je prvi nužni korak u tom smjeru", ističe Živković.

Danijela Kozina