Sindikat: Staviti Razvojnu banku FBiH u funkciju razvoja industrije

Jedan od osnovnih zaključaka današnje višesatne konferencije održane u Sarajevu povodom nagomilanih problema u sektoru namjenske industrije u Federaciji BiH je da federalna Razvojna banka bude stavljena u funkciju razvoja preduzeća iz ove branše, i to povoljnim kreditima i neophodnim garancijama izvoznicima iz tog sektora radi njihovog učešća na međunarodnim tenderima.

Pošto dugovanja preduzeća namjenske industrije Fondu zdravstvenog osiguranja dostižu oko 16 miliona KM, zaključcima je također naloženo da odgovarajućim zakonskim izmjenama i dopunama bude osigurano da svi radnici iz branše imaju pristup zdravstvenoj zaštiti, a da stvorene obaveze budu otpisane jer u periodu kad su nastale, usluge nisu korištene.

Dok zakonske izmjene ne budu donesene, plaćanjem tekućih obaveza, radnicima treba omogućiti liječenje, zaključeno je također.

Učesnici konferencije traže i deblokadu računa preduzećima iz sektora namjenske industrije, i to poravnanjem njihovih međusobnih potraživanja s Vladom, restrukturiranjem preduzeća, prodajom njihovih neperspektivnih dijelova, kao i povoljnim kreditnim zaduživanjem kod Razvojne banke.

Zaključeno je također da u svakom preduzeću iz sektora namjenske industrije bude urađena analiza njihovih mogućnosti imajući u vidu postojeće resurse te da na osnovu te analize budu poduzete mjere, uvažavajući prioritete i specifičnosti svakog preduzeća ponaosob.

Osnažiti UNIS grupu i Direkciju za namjensku industriju radi promocije i prodaje proizvoda iz ove branše te formirati radno tijelo za izradu strategije razvoja namjenske industrije i rješavanja potraživanja inostranog duga, posljednji su zaključci konferencije.

Njen organizator je Sindikat Metalaca BiH, a učesnici su bili predstavnici Sindikata BiH, Federalne vlade, direktori više preduzeća iz ovog sektora, kao i Direkcije za namjensku industriju FBiH, Vanjskotrgovinske komore, Zavoda PIO, Zavoda za zapošljavanje i drugih institucija.

Predsjednik Sindikata metalaca BiH Muhamed Hadžić vjeruje na osnovu dosadašnjeg razvoja situacije da će se novi saziv Vlade FBiH iskreno prihvatiti rješavanja problema iz ovog sektora.

Ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj, koji je izvjesno vrijeme prisustvovao konferenciji pa je napustio zbog nesreće banovićkih rudara, izjavio je da Vlada već ima analizu stanja u sektoru najmenske industrije, pripremila je analizu stanja u svim privrednim društvima te namjerava predložiti 17 zaključaka s interventnim kao i strateškim mjerama.

Koliko je problematika složena, govori i to što će biti predložen ovoliki broj zaključaka, a cilj je ovogodišnji rad na održivosti i restrukturiranju industrije, pa i namjenske, da bi 2012. nastali povoljniji uvjeti, naznačio je Trhulj.

Uporedo sa zaključcima konferencije, na današnjem skupu je aktuelizirano i 17 zaključaka oba doma Federalnog parlamenta, donesenih 21. aprila 2009. godine u Predstavničkom domu, a 2. juna iste godine u Domu naroda, nakon poslaničke rasprave o stanju u metalskoj, elektro i namjenskoj industriji FBiH.

Za te zaključke Parlamenta predsjednik Samostalnog sindikata BiH Ismet Bajramović kaže da su još živi i da sindikalci neće odustati od zahtjeva za njihovu primjenu.

Naročito je podsjetio na 11. tadašnji zaključak kojim je Federalna vlada zadužena da usvoji kratkoročne i srednjoročne mjere razvoja namjenske industrije u FBiH da bi ova industrijska grana bila osposobljena za profitabilno djelovanje.

Sve što je zaključeno na današnjoj konferenciji moglo bi se sažeti u taj zahtjev Parlamenta, ocjena je predsjednika bh. sindikata.

U uvodnoj riječi, predsjednik granskog sindikata metalaca Muhamed Hadžić naveo je probleme u sektoru namjenske industrije zbog kojih je današnja konferencija i sazvana.

Prethodno je on, kao i mnogi učesnici, naglasio da je zapravo riječ o industrijskoj grani koja po svojoj prirodi, uz pravilnu postavku može biti jedna od najprofitabilnijih jer je izvozno orijentirana (odnos uvoz-izvoz je 1:4).

Trenutno stanje je takvo da su tržišni uvjeti znatno izmijenjeni jer nema proizvodnje za vlastite oružane snage, nagomilale su se obaveze te prijeratna i ratna potraživanja od dobavljača, oprema je devastirana i potrošen repromaterijal, naslijeđen je veliki broj radnika sa svim radnim pravima, a tržišta su izgubljena i tehnologija zastarjela, rekao je između ostalog Hadžić.

Po osnovu obaveza za plaće, preduzeća iz ovog sektora duguju radnicima oko 16 miliona KM, zaključio je, a toliko iznosi i dug Fondu zdravstvenog osiguranja.