Preko burze do milijuna za izgradnju autoputeva

Prikupljanje sredstava za izgradnju autoputeva i brzih cesta preko burze u BiH ima ogroman potencijal, a to bi državi donijelo stabilnost u idućih 15-tak godina, smatra Branko Kecman, direktor brokerske kuće Advantis Brokera iz Banja Luke. 

Ističe da bi se, ukoliko bi se odlučili za izdavanje obveznica u ove svrhe, njihova isplata mogla financirati od naplate putarina i akciza. Osim toga, navodi da bi izgradnja autoputeva dovela do porasta gospodarske aktivnosti, povećanja bruto društvenog proizvoda, potrošnje goriva čime bi se povećali i prihodi od putarina.

BiH je u 2012. od naplate akciza na gorivo, koje trenutno iznose 10 feninga po litri, inkasirala 105 milijuna KM. Što se tiče naplate putarina Autoceste Federacije su u 2012. godini ostvarili prihode od 15, 1 milijuna KM dok Autoputevi RS tek planiraju početi sa ovom naplatom i od nje, prema projekciji za 2014. godinu, očekuju 5 milijuna KM. 

Kecman posjeća da je u BiH planirana izgradnja autoputeva u vrijednosti od 4,2 milijarde eura. Navodi da je financiranje dionica koje se sada grade vršeno kreditima od Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) gdje je garant bila BiH i entiteti. Rokovi trajanja kredita su od 20 do 25 godina, dok je kamata jednaka EURIBOR plus 1 posto. Još uvijek nisu počele otplate glavnica i kamata. Autoceste Federacije bi početkom naredne godine trebali početi sa prvim isplatama po kreditima, navodi naš sugovornik.

Podsjetimo, plan Autocesta Federacije je do 2015. ostvariti 36 milijuna KM sredstava od putarina, a Autoputeva RS-a 12 milijuna KM.  ''Dakle imali bi već 48 milijuna KM samo iz ovih izvora. Akciza bi također bila povećana, s obzirom da postoji preporuka EBRD-a da se ona početkom 2014. poveća na 15 feninga, na što se BiH obvezala pri potpisivanju kreditnih ugovora. Povećanjem akcize prihodi će se povećati tako bi u 2015. godina mogli iznositi 155 milijuna KM godišnje uz jednaku gospodarsku aktivnost'', kazao nam je Kecman dodavši da bi imali oko 200 milijuna KM već u 2015. godini.

O tome tko bi od domaćih investitora mogao biti kupac tih obveznica navodi da bi recimo povrat sredstava za 15 godina, grace razdoblje od 5 godina, garancija države i eneteta te kamata od 6 posto bila interesantna mnogim sudionicama na tržištu kao što su osiguravajuća društva, banke, fondovi, te bogati građani.

No, postoje naravno, uvjeti koje je neophodno ispuniti a to je, kaže, da obveznice imaju valutnu klauzulu čak i da budu nominirane u eurima, da bude dualni listing na obje burze(BLSE i SASE), te potrebu da bude više market makera da bi postojala određena likvidnost.

Morale bi se također raditi izmjene regulative osiguravajućih društava prije svega pravilnika o ulaganju sredstava tehničkih rezervi životnih i neživotnih osiguranja te ulaganja garantnog fonda. To bi, također, zahtjevalo promjenu regulative kod banka o tome što se može smatrati rizičnom i nerizičnom aktivom a bit će potrebna aktivnija uloga Centralne banke BiH.

"Potencijal izgradnje autoputeva je veliki, a nažalost društvo nije prepoznalo tu šansu. Prije svega materijali koji se ugrađuju u puteve su sa naših prostora, a ulaganje u ovo bi moglo pokrenuti neke manje grane privrede. Osim toga neka manja mjesta kroz koje prolaze autoputevi bi postala atraktivnija za domaće i stane investitore", navodi Kecman. O važnost skraćivanja puta između gradova u BiH, navodi, ne treba ni govoriti.

D.Kozina