Konferencija ENERGA: Slab napredak BiH u energetskoj legislativi

Treću po redu, Međunarodna konferencija ENERGA, koja je programski stručni sadržaj sajma ENERGA, otvorena je jučer u Kristalnoj dvorani Hotela Tuzla.

Konferencija je jedinstven događaj ovog tipa u regiji jugoistočne Europe, koji će okupiti evropske i domaće stručnjake iz sektora energetike i to praktičara, predstavnika vladinih, nevladinih i međunarodnih organizacija, te istraživačko-razvojnih i obrazovnih institucija, koji će u tri dana prezentirati svoja istraživanja, rezultate, iskustva i dostignuća u sektoru energetike.

Uz prisustvo brojnih zvaničnika, Konferenciju je u okviru prve tematske cjeline „Energetske politike“ otvorio Mirza Kušljugić, predsjednik Programskog odbora konferencije „Energa 2013“.

„Ovakva konferencija je potreba za razmjenom ideja i vizije razvoja našeg i susjednih energetskih sistema. Energetski sektori u Bosni i Hercegovini i našem okruženju neće ostati izvan uticaja opisanih transformacionih procesa u Evropskoj uniji. Posebno će predstojeći investicioni ciklus u proizvodne kapacitete biti pod uticajem aktuelnih energetskih poliitka Evropske unije čiji su ciljevi određeni za 2020., 2030. i 2050. godinu. Misija Konferencije ENERGA bazira se na iniciranju struktuiranog dijaloga o prilikama i izazovima koje energetska transformacija postavlja pred Bosnu i Hercegovinu“, istakao je Mirza Kušljugić.

Početak rada Konferencije pozdravio je i Sead Čaušević, premijer Tuzlanskog kantona.

Prvog dana Konferencije posebnu pažnju su privukla izlaganja Renza Daviddia, zamjenika šefa Delegacije Evropske Unije u Sarajevu, Miroslava Kukobata,  Regionalno vijeće za saradnju BiH i Janeza Kopača,  direktora Sekretarijata Energetske zajednice sa sjedištem u Beču.

„Osvrt na energetske politike u BiH uz određene preporuke od  strane EU“ – bila je tema o kojoj je govorio Daviddi, te je istakao da iz perspektive EU energetski sektor predstavlja osnovu jačanja saradnje susjednih zemalja, ali da mora biti uređen u skladu sa obavezama koje su BiH i zemlje u regiji preuzele kao članice Energetske zajednice.

„Zemlje u regiji su obavezne da progresivno u svoje zakonodavstvo ugrade regulative koje reflektiraju principe tržišne ekonomije, promovišu razvoj, podržavaju konkurenciju i osiguravaju sigurnost snadbjevanja krajnjeg kupca i korisnika energije. Reforme moraju biti implementirane i moraju podržavai napredak energetskog sektora, ekonomski rast i očuvanje okoliša. Zakonodavno i institucionalno uređenje BiH bi trebalo da dozvoli liberalizaciju tržišta, pri čemu se može ostvariti značajan prihod kroz trgovinu sa susjedima i EU u budućnosti. EU je kroz IPA program uložila 10 milona eura u jačanje institucionalnih kapaciteta energetskih sektora, a trenutno kroz jedan projekat finansira izradu zakonodavnog okvira za el. energiju u skladu sa pravnom praksom EU“, istakao je Renzo Daviddi, naglašavajući da se od BiH očekuje da ispoštuje međunarodno preuzete obaveze, posebno one vezane za problematiku elektroprenosa.

Miroslav Kukobat govorio je o RCC aktivnostima u oblasti energetike i na integrisanju energetskog sektora u Strategiju jugoistočne Europe 2020. On je istakao da RCC koordinira pripremu, a koordinarat će i implementaciju Strategiju jugoistočne Europe 2020., koja predstavlja strategiju rasta zasnovanu na kreiranju novih radnih mjesta i evropskim integracijama i regionalni odgovor na strategiju EU, ali prilagođenu proritetnim potrebama u regionu.

Janez Kopač prezentirao je planove rada Energetske zajednice, te podsjetio na preuzete i buduće obaveze BiH, posebno naglašavajući svoje nezadovoljstvo napretkom u bh. legislativi koja reguliše energetski sektor.

„Nažalost danas nije bilo mnogo političara kojima bih želio prenijeti poruku da BiH po pitanju provođenja reformi u energetskom sektoru mora praviti značajnije korake. U FBiH već dvije godine se piše Nacrt zakona o el. energiji, na državnom nivou imate zastarjele zakone iz 2003. i 2004. godine, što pokazuje da nema političke volje za značajnije promjene, a u skladu sa preuzetim obavezama, BiH do kraja slijedeće godine mora usvojiti i treći energetski paket. BiH pod hitno mora početi poštivati međunarodne obaveze, u protivnom će se suočiti sa tužbama i nepotrebnim procedurama koje će dodatno usporiti njen napredak. Reforme koje se traže najmanje su potrebne Evropskoj uniji i Sekretarijatu Energetske zajednice, a najviše će koristiti građanima Bosne i Hercegovine, koji će kao krajnji potrošači u najvećoj mjeri od njih profitirati“, rekao je Kopač.

Do kraja prvog konferencijskog dana, čiji su moderatori bili Mirza Kušljugić, Nenad Debrecin i Mustafa Musić, obrađeno je još osam tema u okviru oblasti „Energetske politike“.

Međunarodna konferencija „ENERGA 2013“ trajat će do 6. juna 2013. godine, a drugog konferencijskog dana bit će zastupljene teme „Obnovljivi izvori energije – solarna energija“ (od 9.00 – 13.30 h), Energetska efikasnost (od 15.00 – 17.45 h), te savremeni trendovi u termoenergetici i rudarstvu (od 9.00 – 17.50 h).