Startovali zajmovi IRB-a za agrosektor

Investiciono-razvojna banka (IRB) RS otvorila je novu liniju zajmova za preduzeća i preduzetnike iz agroindustrijskog sektora sa fiksnom kamatnom stopom od četiri odsto.

U najnovijim pravilima plasmana IRB-a, koje je Vlada RS mijenjala drugi put u zadnja dva mjeseca, ističe se da će za zajmove za poljoprivredu i prerađivačku industriju moći aplicirati isključivo pravna lica i preduzetnici sa liste koju utvrdi resorno ministarstvo.

IRB će zajmove, za razliku od postojećih kredita za poljoprivredu, plasirati direktno, bez posredovanja komercijalnih banaka i mikrofinansijskih organizacija.

Stevo Mirjanić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, nedavno je izjavio da je za zajmove IRB-a u oblasti poljoprivrede obezbijeđeno 100 miliona KM, s ciljem da se podstakne razvoj tog sektora.

Mirjanić je tom prilikom kazao da će sredstva biti plasirana u primarnu proizvodnju, preradu, te kupovinu i preuzimanje sirovina. To, međutim, neće biti jedina njihova namjena, jer se u Pravilima plasmana jasno navodi da će se ti zajmovi moći podizati i za refinansiranje postojećih kreditnih zaduženja i plaćanje dospjelih poreskih dugova.

Utvrđeni iznosi zajmova kreću se od 50.000 do pet miliona KM sa periodom otplate do pet godina za nabavku obrtnih sredstava, otkup, kao i plaćanje dospjelog poreza, te do 10 godina za refinansiranje postojećih kreditnih zaduženja i nabavku osnovnih sredstava.

Iz Ministarstva poljoprivrede RS saopšteno je da nova linija ima za cilj uspostavljanje stalnog izvora sredstava za bolje korištenje kapaciteta, uspostavljanje poslovne saradnje domaćih subjekata, počev od planiranja, ugovaranja primarne proizvodnje, preuzimanja i otkupa sirovina za prehrambenu industriju, do prerade i plasmana robe na tržištu.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, pozdravio je ponudu povoljnih zajmova za sektor agrara, navodeći da je to u skladu sa zalaganjem resornog ministra da poljoprivreda dobije strateški značaj.

"Iako se poljoprivredni proizvođači nalaze na koljenima, zajmovi su odlična mjera koja će pomoći dijelu njih da se afirmišu i ponovo vrate na tržište i postanu konkurentni. Upitno je samo koliko će preduzeća, koja su već prilično zadužena, uopšte biti sposobna da dobiju zajam", ukazao je Marinković.

On je izjavio da je za direktnim zajmovima IRB-a bilo potrebe zbog toga što većina poljoprivredno-prehrambenih firmi, finansijski iscrpljenih prirodnim nepogodama i borbom sa snažnom stranom konkurencijom, nije mogla ispuniti uslove poslovnih banaka u pogledu obezbjeđenja kolaterala.

Slavko Stevanović, sekretar Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije pri Privrednoj komori RS, kaže da su namjere resornog ministarstva i Vlade RS s uvođenjem zajmova dobre, ali izražava sumnju u efekat mjera, prije svega u oblasti proizvodnje i otkupa žitarica.

On ocjenjuje da bi bolji efekat od zajmova bilo kada bi Ministarstvo poljoprivrede, prema njegovim računicama, izdvojilo 2,8 miliona KM kako bi pokrilo razliku u cijeni pšenice između zahtjeva ratara i ponude mlinova.

"Zajmovi su dobrodošli i biće od pomoći privrednim subjektima koji nemaju potrebe za otkupom tržišnih viškova, ali neće predstavljati očekivani 'bajpas' između proizvođača i prerađivača. Naime, kamata od četiri odsto, iako vrlo povoljna, neće stimulativno djelovati na mlinare da pokriju razliku u cijeni otkupa pšenice", uvjeren je Stevanović, dodajući da je pitanje da li će se u kreditnu računicu uklopiti i fabrike za otkup i preradu voća i povrća.

Za Marinkovića i Stevanovića nije sporno što će se zajmovi IRB-a moći koristiti i za otplatu postojećih kredita i dospjelih poreza, navodeći da je u postojećim okolnostima na tržištu "dobrodošla svaka slamka spasa", izražavajući očekivanje da će zajmovi doprinijeti da poreski dužnici nakon finansijske konsolidacije ponovo postanu redovne platiše.