U RS-u otkupna cijena pšenice još na razmatranju

U Republici Srpskoj i dalje je sporna ponuđena otkupna cijena pšenice ovogodišnjeg roda od 0,38 KM po kilogramu.

U najvećoj žitnici, Semberiji, tamošnji proizvođači pšenice još nisu rekli zadnju riječ, jer im je ponuđena cijena bila mala, dok je za mlinare previsoka.

Očekivalo se da kompromisu pomognu pekari, koji bi imali obavezu da kupe brašno od pšenice domaćeg roda, ali u tom lancu neke karike ipak još nedostaju.

Iz Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske navode da podržavaju stavove proizvođača pšenice i smatraju da mlinari i pekari, u cilju dugoročne saradnje, očuvanja domaće proizvodnje, podrške povećanju sjetvenih površina i supstitucije uvoza, trebaju postići dogovor oko otkupne cijene pšenice i brašna, kako bi se domaća pšenica otkupila po orijentacionoj cijeni od 0,33 KM po kilogramu, koja pokriva troškove proizvodnje.

U ovom resoru entitetske vlade smatraju da je stimulacijama od 0,05 KM po kilogramu, za proizvedenu i prodatu merkantilnu pšenicu standardnog kvaliteta roda 2013. godine, osigurana dodatna podrška proizvođačima u prosječnom iznosu od 200 KM po hektaru prosječno.

Ukupan podsticaj za proizvodnju pšenice u Republici Srpskoj, uključujući regresirano mineralno đubrivo i dizel gorivo, u proizvodnoj 2012/2013. godini iznosi prosječno 300 KM po hekataru i to je, navode iz ovog ministarstva, maksimum podrške koji se mogao odobriti iz ovogodišnjeg budžeta.

U Republici Srpskoj ove godine pšenica je požnjevena na oko 40.000 hektara, uz prosječan prinos, od oko četiri tone po hektaru.

Procjenjuje se da je nakon završetka žetve, od ukupnog ovogodišnjeg roda, oko 25.000 hiljada tona uskladišteno u silosima, u svrhu prodaje na tržištu.

Istovremeno, taj bh.entitet svake godine uveze oko 100.000 tona merkantilne pšenice.

U resornom ministarstvu smatraju da velike i nagle promjene cijena na tržištu žitarica pogoduju samo špekulantima i ne donose dobro ratarima, mlinarima, pekarima i trgovcima.

Oslanjanje na sopstvene resurse, jeste, kako navode, strateško opredjeljenje Vlade i Ministarstva, u cilju osiguranja prehrambene sigurnosti stanovništva.

U tom pravcu povoljni zajmovi Investiciono-razvojne banke RS za otkup domaćih poljoprivrednih proizvoda, predstavljaće dugoročan izvor finansiranja ugovorene proizvodnje i uspostavljanja poslovnih odnosa između proizvođača, otkupljivača i prerađivača, ne samo za pšenicu, već i ostale tržišno značajne poljoprivredne proizvode, tvrde iz resornog ministarstva.