Aktivnosti na izgradnji projekta Gornji horizonti koji podrazumijevaju izgradnju nekoliko hidroelektrana na području istočne Hercegovine nastavljaju se, a jedina močvara na ovom području Europe, ona u Hutovom blatu, suočava se sa nestankom. Hutovo blato prostire se na 7411 hektara zemljišta. Budući da su močvare jedna od najvećih pročišćivača CO2, veći i od šuma, bio bi to veliki gubitak za okoliš, upozoravaju stručnjaci.
Zoran Mateljak, projekt manager Svjetskog fonda za prirodu (WWF),kaže da su močvare onaj ekosustav koji po jedinici površine skladišti najviše ugljičnog dioksida što je puno više nego to rade šume.
"Ako bi izgubili tresetišta Hutovog blato, oko 1500 hektara, to bi napravilio emisiju CO2 koje ima tržištu vrijednost oko 200 milijuna eura. Ta tresetišta se održavaju redovitim dotokom voda. Ukoliko se on poremeti, ukoliko se krene u izgradnju HE Gornji horizonti po sadašnjem planu, to će značiti propast za biljni i životinjski svijet ovog prirodnog rezervata'', kaže za ekapija.ba Mateljak.
Dosadašnji hidroenergetski zahvati na području sliva Trebišnjice oduzeli su močvarnom području Hutovog blata 50 posto voda, što je urađeno projektom preseljavanje voda iz sliva rijeke Bregave u sliv rijeke Trebišnjice.
''Dio vode je već odveden za potrebe energije, a sada se namjerava projektom Gornji horizonti manipulirati sa jedinim preostalim vodama koje dolaze u ove dijelove Hutovog blata koji su zapravo jedine prestale močvare u delti Neretve'', kaže Mateljak. WWF je zato izrazio svoju zabrinutosti i traže rješenje kako bi spriječili dalje propadanje Hutovog blata.
Iako je Federalno ministarstvo okoliša i turizma podnijelo kaznenu prijavu protiv resornog ministarstva u RS-u, a negativno mišljenje o ovom projektu, uz potrebu dodatnog razmatranja utjecaja na okoliš dala i Vlada Federacije te WWF, aktivnosti na izgradnji ovog projekta nastavljaju se kao da nema nikavih sporova.
''Ta tužba stoji u Banja Luci. Federalno ministarstvo turizma je podnijelo dodatni zahtjev da se, dok se ne riješi tužba, obustave radovi, međutim ni to se nije dogodilo. Imamo i pokrete ekologa iz BiH i Hrvatske koji apeliraju da se urade dodatna istraživanja kako bi bili sigurni da možemo smanjiti negativne posljedice koje bi se dogodile realizacijom projekta Gornji horizonti'', kaže za eKapija.ba Mateljak. Osim toga, navodi, projekt Gornji horizonti je izrađen prije 50-tak godina, a danas imamo brojna nova saznanja o utjecaju na životnu sredinu te je iz zbog toga potrebno uraditi dodatna ispitivanja.
Neizvjesna budućnost parka prirode Hutovo blato
Suočeni sa potencijalnim nestankom u idućih nekoliko godina, bez redovitih sredstava od županijske Vlade, ovaj park prirode životari, sa strepnjom očekujući neizvjesnu budućnost. Nikola Zovko, direktor parka prirode Hutovo blato za ekapija.ba, kaže da se suočavaju sa problemom nedostatka novaca bez kojih ne mogu isplaćivati plaće i doprinose što uzrokuje jednu lančanu reakciju tj. nemogućnost apliciranja na projekte i za poticaje.
Priča nam da je glavna djelatnost parka prirode Hutovo blato, prije pristupanja Ramsarskoj konvenciji (2001.godine), bila lovni turizam. Od toga su ostvarivali zaradu od koje su mogli biti samoodrživi. No, prema ovoj konvenciji ptice su zaštićene i ne mogu se loviti tako da su odustali od tog vida turizma. Onda su nastali problemi i Park do sada nije uspio pronaći zamjenske izvore financiranja.
"Nismo u mogućnosti napraviti veliki posao u turizmu jer za to treba uvesti još niz dodatnih sadržaja, a za to su im potrebna sredstva koja nemamo", navodi on. Za to je potrebna i plovnost voda a sada i je i to ugroženo zbog planova za izgradnju Gornjih horizonata. ''Ni vode, ni para ni lova'', ukratko nam opisuje situaciju Zovko.
Rješenje vidi u prenosu vlasništva na Općinu Čapljina. Smatra također da bi bilo dobro da se uvedu kompenzacijske mjere za elektroprivrede koje ostvaruju dobit na vodom resursu Hutovog blata, odnosno na vodama koje one koriste, a koje prirodno dolaze do izvora Hutovog blata.
''Moramo imati vode onda kada su nam potrebne. Ovdje sada imamo samo ekstremne situacije zato što tri elektroprivrede nisu uvezne tako da se često događa da imamo previše vode pa nam se nasipi preljevaju, a sada druge strane tu su i suše", kaže Zovko.
Gornji horizonti: Projekt vrijedan oko 700 milijuna eura
Hidroenergetski projekat "Gornji horizonti" vrijedan gotovo milijardu dolara (blizu 700 milijuna eura) podrazumijeva izgradnju tri hidroelektrane - Bileća, Dabar i Nevesinje. O investiciji početoj u bivšoj Jugoslaviji, prije više od pola stoljeća, vode se žestoke rasprave, između onih koji zagovaraju energetsku isplativost i onih koji tvrde da će se njegovom implementacijom prouzrokovati ekološka katastrofa u dolini Neretve.
Svjetski fond za prirodu pozivao je Vlade Hrvatske i BiH odnosno RS da zaustave planirane projekte dok se ne izradi zajednička strateška procjena utjecaja na okoliš svih planiranih projekata te završi i usvoji Plan upravljanja Neretvom i Trebišnjicom. To se još nije dogodilo, a najave iz RS pokazuju da vjerojatno ni neće.
|
Hutovo blato-blago prirode Hutovo blato se smatra jednim od najvećih zimovališta ptica na području Europe i najvažnije je eurospko središte za migratorne ptice u kojem je zabilježeno 235 vrsta ptica. U njemu obitavaju 44 vrste riba od koje su 9 endemskih. Ovo područje udaljeno je petnaestak kilometara od Jadranskog mora, tako da je pod velikim utjecajem sredozemne klime. Zbog izuzetnog značaja i ljepote Hutovo blato je proglašeno parkom prirode 1995. godine. Slijevajući se u udoline i depresije kraške ponornice i površinske vode sa okolnih područja stvaraju veći broj jezera, jaruga, plesna i rijeku Krupu i osiguravaju visoku razinu podzemne vode. Tako visoka razina podzemnih voda utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora i vrela. Jezera Hutova blata predstavljaju prave kriptodepresije, jer se dna pojedinih jezera nalaze ispod razine mora (Jelim 18 m). Najveća jezera Hutova blata su: Deransko, Jelim, Drijen, Orah, Škrka i Svitava. Svitavsko jezero je vještačka akumulacija, nastala izgradnjom hidroelektrane Čapljina. Sva jezera Hutova blata međusobno su povezana velikim brojem kanala i jaruga. |
Tekst i foto: Danijela Kozina
