Na kontroli bh. neba novac uzimaju Hrvatska i Srbija

Dok nadležni odgovornost za opstrukcije prebacuju s jednih na druge, profitiraju susjedne države, Srbija i Hrvatska, koji još uvijek imaju kontrolu nad bh. nebom. Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH, iako je osnovana prije tri godine, do danas nije preuzela kontrolu nad zračnim prostorom. Tako i dalje kontrolu istočnog gornjeg zračnog prostora obavlja Agencija za kontrolu leta Srbije, a zapadni gornji i kompletan donji dio zračnog prostora BiH kontrolira Hrvatska kontrola zračnog prometa.

Iz Ministarstva prometa i veza BiH tvrde kako su njihovi prethodnici u Upravu agencije imenovali nestručne kadrove koji vrše dužnosti usporedo na više radnih mjesta. Vijeće ministara usvojilo je sve neophodne zakone i pravilnike, ali za realizaciju projekta kontrole zraka, koji se po važnosti mjeri i s projektom izgradnje autocesta, nedostaje dobre volje. Podsjećanja radi, BiH je početkom 2005. godine zbog nepostojanja sustava za upravljanje zračnim prometom kontrolu neba iznad 3000 do 14.000 metara prepustila Srbiji i Hrvatskoj, što joj je godišnje pričinjavalo izravnu štetu od 40 milijuna KM.

Pregovori sa susjedima

Kasnije je BiH dobila polovinu tog novca kao kompenzaciju za korištenje zračnog prostora BiH za zrakoplove koji lete nad BiH i koriste njenu infrastrukturu, a preostalih 20 milijuna će preuzeti kada kontrolori iz BiH budu obavljali kontrolu. Iako su do danas stvoreni svi preduvjeti od onih kadrovskih, materijalnih, školovanih inženjera, kontrolora leta, tehničara, i ostalog potrebnog osoblja, BiH i dalje ne kontrolira svoj zračni prostor. Uz to ako se doda da je do sada instalirana i potrebna oprema, od radara do suvremene telekomunikacijske opremu – svega što je potrebno, stvari tapkaju u mjestu, a iz Ministarstva prometa i veza stižu samo konstatacije poput onih kako je u cijeloj priči samo pitanje organizacije koje nema. Navodno je iz ovih razloga i poništen stari natječaj i uskoro bi trebao biti raspisan natječaj za imenovanje novog upravnog odbora Agencije za kontrolu zračnog prostora.

Za to vrijeme još aktualni upravni odbor je vodio pregovore sa susjedima, a završen je i treći trilateralni sastanak i postavljen novi rok za preuzimanje kontrole. Prema raspoloživim informacijama, Eurokontrola će nadgledati rad domaćih stručnjaka koji bi do 30. prosinca ove godine trebali ispoštovati sve dogovorene rokove. I dok se nadležne agencije svađaju unutar svojih redova, Beograd i Zagreb zarađuju milijune eura.

Povećanja s godinama

Ako bi BiH uspostavila kompletan sustav, na početku bi uzimala 60 posto od ukupno 70 milijuna eura koji se ostvare po osnovi preleta preko našeg teritorija. Bitno je naglasiti da bi se taj postotak povećavao iz godine u godinu. Ovaj novac ne bi išao izravno u proračun nego na račun Agencije za kontrolu leta. BiH bi mogla, kako tvrde iz resornog ministarstva, do kraja godine preuzeti tzv. donji sektor, od zemlje do 10.000 metara. Zračne luke i prijevoznu oblast Bosna i Hercegovina već kontrolira te bi uspostavom kontrole zračnog prostora cijeli sustav bio uspostavljen. Na kraju važno je podsjetiti na činjenicu prema kojoj Bosna i Hercegovina godišnje gubi 30 do 40 milijuna KM zbog nemogućnosti kontrole svog zračnog prostora.

U tom kontekstu važno je spomenuti i činjenicu prema kojoj su početkom kolovoza ove godine kontrolori zračnog prometa prihvatili rekordnih 2511 letova zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru, a to je priopćila i Hrvatska kontrola zračne plovidbe. Od 2511 zrakoplovnih operacija tog 10. kolovoza bilo je 1939 preleta, a ostalo su bila polijetanja i slijetanja zrakoplova na hrvatske zračne luke. Kada je u pitanju BiH, preleti iznad njezina neba dnevno se kreću oko 1100 - do 1200 letova.