Najveći izazov privrede BiH je njeno poslovno okruženje

Vanjskotrgovinska komora (VTK) Bosne i Hercegovine organizirala je danas u Sarajevu konferenciju na kojoj su učestvovali predstavnici privrednih grana i asocijacija VTK BiH, a cilj okupljanja je bila ideja izrade strateškog dokumenta o potencijalima i izazovima s kojima se bh. privrednici suočavaju. 

Dokument koji bi trebao biti sačinjen do kraja januara sljedeće godine sadržavat će smjernice za kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta u BiH. 

Konferencija ''BH privreda-šanse i izazovi'' predstavljala je ''parlament preduzeća'' gdje su u neposrednom kontaktu privrednici imali priliku za otvoreni i direktni dijalog s najvišim predstavnicima nadležnih ministarstava, institucija i agencija, s ciljem definiranja prioritetnih mjera koje BiH treba da provede u narednom periodu kako bi se unaprijedilo poslovno okruženje, vanjskotrgovinsko poslovanje i primjena određenih EU direktiva od značaja za privredu. 

Predsjednik VTK BiH Ahmet Egrlić na konferenciji za medije je kazao da su konferenciji prisustvovali predstavnici svih strukovnih asocijacija pri VTK koji su iznijeli probleme iz svog sektora, a koji će s mogućim rješenjima biti predstavljeni u strateškom dokumentu. 

"Danas smo definisali da imamo jako loš zakonski okvir i da je osnova problema činjenica da imamo mnogo nivoa odlučivanja i podijeljenu situaciju kad je u pitanju politika što odbija strane investitore", kazao je Egrlić te dodao da bi nadležne vlasti trebale koristiti znanje koje ima VTK kroz asocijacije privrednika. 

Naglasio je i da entiteti u nekim poslovima imaju bolju saradnju s drugim zemljama nego među sobom. Što je, s drugim problemima kao što je korupcija, rezultat brojnih zastoja i nenapredovanja. 

Prema njegovim riječima, privrednici traže da budu uključeni u sva moguća rješenja, ali često budu usvojeni različiti zakonski propisi, a da oni ne budu konsultovani.

"Znanje i problemi sa kojima se susreće realni sektor trebaju da izađu na vidjelo i da nadležni organi prihvate ono što im nudimo u rješavanju niza problema. Ovo je prilika da pozovemo nadležne vlasti da iskoriste znanje koje ima VTK. Očekujemo da ćemo biti pozvani i da ćemo u perspektivi više učestvovati", istakao je Egrlić.

Problem - loš zakonski okvir

On je naveo da VTK BiH radi na izradi dokumenta u kojem će biti ponuđen kompletan zakonski okvir kako bi trebalo da se kreće privreda BiH.

"Očekujemo da će ovaj dokument, koji ćemo izraditi do kraja januara, biti veoma ozbiljno analiziran u nadležnim organima vlasti i da će ono što u tom dokumentu bude dobro, biti primijenjeno kroz zakonske propise", rekao je Egrlić.

Upitan da li su razgovarali o IPA fondovima, Egrlić je kazao da nisu, ali da je nedvojbeno da je šteta velika za privredu te da je taj novac trebao da pojača ukupan promet robe, ljudi i novca te da napuni državne budžete iz kojih se dijele penzije.

Pomoćnik ministra inostranih poslova BiH Amer Kapetanović rekao je da je ovo ministarstvo od marta do septembra organizovao osam biznis foruma, na koje je vodilo više od 300 privrednika iz BiH – od Ujedinjenih Arapskih Emirata /UAE/, Katara, Rusije, Velike Britanije, Azerbejdžana do Indije.

"Rezultati toga su da će uskoro biti uvedene avionske linije Sarajeva sa Dohom i Moskvom. Preduzeća `Energoinvest` i `Petrolinvest` su zaključili vrlo konkretne ugovore prilikom posjete UAE i Kataru", istakao je Kapetanović.

Prema njegovom mišljenju, za veći angažman potrebne su šire sistemske promjene koje treba napraviti.

"Još smo na nivou dobre volje, koju treba pretvoriti u dobar sistem, a da bi to uradili potrebna je institucionalna povezanost. Ako se želi razvijati ekonomska diplomatija, to podrazumijeva promociju u svijetu, a to opet košta", smatra Kapetanović.

On je istakao da nisu Arapi došli da investiraju u Srbiju preko noći, nego je za to prethodno lobirano pet godina.

Dragan Milović, pomoćnik ministra za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose u BiH je naglasio da je neophodno razvijati ekonomsku diplomatiju što podrazumijeva promociju u svijetu, a naglasio je da su za to potrebna dodatna sredstva. 

Dodao je da je Ministarstvo u proteklom periodu organiziralo nekoliko foruma, a koji su rezultirali uspostavljanjem aviolinija na relaciji Doha-Sarajevo i Moskva-Sarajevo. 

"Još  smo na nivou dobre volje koju treba pretvoriti u dobar sistem, a da bismo to uradili potrebna nam je institucionalna sinergija", kazao je Milović. 

Uime sektora tekstilno-kožarske industrije govorio je Adnan Smailbegović iz Preventa d.o.o. Sarajevo koji je kazao da je ova branša ključna grana kad je u pitanju izvoz iz BiH, a što je, smatra, automatski povećanje broja zaposlenih osoba. 

Drvna industrija ima perspektivu

"Mislim da BiH i regija imaju jako dobre šanse u razvoju ovog sektora privrede zbog blizine Evrope", kazao je Smailbegović te dodao da BiH kad je u pitanju tekstil i kožna industrija ima radnu snagu, a koja ima tradiciju i iskustvo. 

Osnovnim nedostatkom u ovoj grani privrede smatra zastarjelost opreme. Podsjetio je da je prije rata u tekstilnoj industriji radilo 400.000 ljudi, a da danas radi 40.000 ljudi. 

Uime sektora međunarodnog transporta i komunikacija Hasib Salkić iz Jump Logistics d.o.o. Sarajevo je kazao da je mana bh. privrede u segmentu međunarodnog transporta logistička podrška koja je unutar BiH. 

Naglasio je da je jedna od krupnih prepreka mehanizam carinjenja robe na graničnim prijelazima gdje su procedure spore. Dodao je i da je putna infrastruktura u jako lošem stanju te da je neophodno da nadležne institucije počnu rješavati te probleme. 

Suhad Ećo, uime sektora drvne industrije iz Ećo Company d.o.o. Sarajevo je akcentirao da je drvna industrija privredna grana koja ima perspektivu u daljnjem razvoju. 

"Tokom 2013. godine drvna industrija u BiH ostvarila je 10,2 posto od ukupnog izvoza cijele privrede BiH", naglasio je te dodao da bi uz poticaje ova grana bila i naprednija. 

FENA/SRNA

U prilogu pogledajte prezentaciju BH privreda- šanse i izazovi, Igor Gavran