Tehnološki biznis park: Prostor i infrastuktura nisu dovoljni

Pompezno najavljivan pred prošle lokalne izbore, Tehnološki biznis park u Banjaluci ovih dana počinje da dobija konkretne obrise.

Prvi investitori potpisali su ugovore i ulaze u postojeće objekte sa stotinjak novih radnika.

Ambiciozan plan u gradu sa 18.000 nezaposlenih je da ovdje omoguće otvaranje nekoliko hiljada novih radnih mjesta, izvještava BHT.

Italijanski proizvođači dizalica namjeravaju da postepeno zaposle oko 300 radnika.

"Mi smo već počeli da uzimamo velike narudžbe za halu u Banjaluci i plan za 2014. je već potpuno ispunjen radnim nalozima", kaže Luca Sibio iz kompanije Mehaničke konstrukcije.

Italijani će za sada koristiti samo dio hale od 30.000 m2 jer se u njoj i dalje nalaze mašine fabrike koja je otišla u stečaj.

Osim povoljnog zakupa, nižih komunalnih taksi i infrastrukture, grad Banjaluka namjerava da privuče i zadrži investitore još nekim pogodnostima.

“Mi ćemo ići i u varijente prodaje imovine, odnosno objekata i zemljišta, jer na taj način ćemo stvarati pogodnost da investitori mogu na osnovu vlastitih objekata da dugoročno dižu kredite, vode psolovanje i da ovdje trajnije ostanu", ističe Slobodan Gavranović, gradonačelnik Banjaluke.

Tehnološki biznis park prostire se na više od 220 hektara, ali još nije dobio konačan izgled niti svu potrebnu infrastrukturu.

Privrednici i ekonomisti upozoravaju da je za uspjeh ovakvog modela investitora potrebno učiniti mnogo više.

Nakon što je prije tri godine opteretila privredu povećanjem poreza, Vlada RS je shvatila grešku i pokušava da je ispravi, ali ne radi dovoljno na tome, smatraju ekonomisti.

“Onoliko koliko bude rada Vlada radila na daljnjem poboljšanju uslova poslovanja, toliko će i biznis park imati šansu da zaživi u punom kapacitetu”, kaže ekonomista Zoran Pavlović.

Izvršna vlast ispunila je tek dio zahtjeva poslovne zajednice za ratsrećenje poslovanja. Kroz istu prizmu privrednici posmatraju i potencijalni uspjeh biznis parka.

“To je jedan od modela koji može dati dobre rezultate, ali je uslovljeno stvaranjem elementarnih pretpostavki koje su bitne za funkcionisanje i u drugim modelima privređivanja i ukoliko to ne bude ispunjeno, to će ostati sao u domenu dobrih želja”, konstatuje Branko Đurić, predsjednik Privredne komore RS-a.

Gradske vlasti predložit će niže poreske stope u poslovnim zonama, a vjeruju da će entitetski garantni fond podržati kreditna zaduženja investitora.

Sve opet zavisi od vjerodostojnosti obećanja etitetske vlade koja je za 2014. najavila mjere dodatnog rasterećenja privrede, navodi se u izvještaju BHT-a.