Privrednici u RS-u traže izmjenu Zakona o fiskalnim kasama

Privredna komora Republike Srpske uputila je inicijativu Ministarstvu finansija RS za izmjenu Zakona o fiskalnim kasama na kojima insistira godinama unazad, s ciljem njegovog usklađivanja sa propisima zemalja u okruženju i izjednačavanja položaja domaćih obveznika u tom smislu, saopšeno je iz Privredne komore Republike Srpske.

Osnovni zahtjevi privrednika iz RS odnose se na oslobađanje od obaveze registrovanja prometa dobara na veliko preko fiskalne kase, oslobađanje od ove obaveza tzv. malih privrednika, brisanje obaveze čuvanja odštampane kontrolne trake tri godine, ukidanja obaveze godišnjeg tehničkog pregleda fiskalnog sistema, te unapređenje tehničkog funkcionisanja prenosa podataka preko servera Poreske uprave RS, kao i sistema kontrole od strane poreskih inspektora.

"Upoređujući propise u okruženju, ustanovili smo da je Zakonom o fiskalnim kasama Republike Srbije, definisano evidentiranje svakog pojedinačno ostvarenog prometa dobara na malo, odnosno svake pojedinačno izvršene usluge fizičkim licima preko elektronske registar kase sa fiskalnom memorijom ili fiskalnog štampača (u daljem tekstu: fiskalna kasa), dok je našim zakonom uređena obaveza registrovanja prometa preko fiskalne kase bez razlike da li je u pitanju promet dobara na veliko ili na malo. Ako je cilj fiskalizacije kontrola maloprodaje, gdje u praksi ima i najviše problema, onda bi promjena Zakona u ovom pravcu dovela do najboljih rezultata i poboljšanja stanja u naplati", navodi se u saoštenju.

Nadalje, zemlje u okruženju, uključujući i Federaciju BiH, posebno su definisale oslobađanja od obaveze registrovanja prometa preko fiskalne kase za tzv. male obveznike, uzimajući u obzir nepovoljne uslove poslovanja uzrokovane uticajem krize. Tako je Vlada Republike Srbije usvojila Uredbu o određivanju djelatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa preko fiskalne kase, kojom su pobrojane djelatnosti po šiframa djelatnosti koje su oslobođene navedene obaveze.

Vlada Federacije BiH takođe, usvojila je Odluku o određivanju drugih djelatnosti koje ne podliježu obavezi evidentiranja prometa putem fiskalnih uređaja, dok je hrvatskim Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom, definisan „mali obveznik fiskalizacije“ i to kao fizička osoba, obveznik poreza na dohodak po osnovu samostalne djelatnosti definisane Zakonom o porezu na dohodak, kojem se dohodak i porez na dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu prema Zakonu o porezu na dohodak i Pravilniku o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti. Bitno je naglasiti da je prilikom određivanja tzv. „malog obveznika“ neophodno, vodeći se navedenim primjerima iz okruženja, zajednički definisati precizne kriterije na osnovu kojih bi se sticao ovaj status, dodaje se.

Zakonska obaveza čuvanja odštampane kontrolne trake tri godine dodatno je opterećenje za obveznike jer zahtjeva obezbjeđivanje prostora za skladištenje ove trake, a njena svrha i iskoristivost je upitna, s obzirom da se svi podaci odštampani na njoj brišu i postaju nečitki nakon kratkog vremena. Uzimajući u obzir nemogućnost korištenja kontrolne trake ubrzo nakon štampanja, korisno bi bilo ukinuti ovu obavezu koja ne ispunjava svrhu zbog koje je propisana.

U vezi sa obavezom godišnjeg tehničkog pregleda fiskalnog sistema, odnosno fiskalnog proizovoda, privrednici su mišljenja da ova zakonska obaveza nepotrebno pada na njihov teret, s obzirom da tehničku ispravnost i funkcionalnost fiskalnog proizvoda treba da garantuje proizvođač istog. Obveznici, odnosno korisnici fiskalnog uređaja, obavezni su da u slučaju bilo kakvih nepravilnosti u radu fiskalne kase, iste prijave ovlaštenom serviseru sa kojim imaju ugovor, pa je neprihvatljivo zakonom propisivati obavezu godišnjeg tehničkog pregleda na teret obveznika bez obzira da li je bilo tehničkih problema u radu ili bilo kakvih drugih nepravilnosti ili nedostataka u vezi sa fiskalnim uređajem.

Privrednici, obveznici Zakona o fiskalnim kasama suočavaju se i sa problemima u konekciji između servera Poreske uprave RS i krajnjih korisnika, zbog čega se korisnicima izriču novčane kazne iako nije u pitanju njihova greška. Zakonom bi trebalo definisati obavezu Poreske uprave RS da, ukoliko primjeti kvar ili nepravilnosti u navedenoj konekciji i radu servera, o tome obavijesti obveznika, umjesto slanja inspekcije i naplate kazni.

S druge strane, oprema koja se koristi za evidentiranje prometa preko fiskalne kase, lošeg je kvaliteta i podložna kvarovima i blokadama, tako da su obveznici primorani da često koriste usluge ovlaštenog servisera, što im stvara dodatni trošak, ističe se u saoštenju.

Nadalje, zakonom je propisano da je registrovani proizvođač dužan da zaključi ugovore sa telekomunikacionim operaterima koji obezbjeđuju GPRS mrežu na mjestima obveznika, te da obvezniku obezbijedi pretplatničku karticu za koju je obveznik dužan sklopiti ugovor sa telekomunikacionim operaterom o korištenju GPRS usluge za prenos podataka između terminala i servera PU. Navedena odredba u praksi se sprovodi tako što ovlašteni serviseri prikupljaju potrebnu dokumentaciju od obveznika, nose je ovlaštenom proizvođaču koji zatim sve proslijeđuje telekomunikacionom operateru sa kojim obveznik zapravo zaključuje ugovor. U opisanoj proceduri često se dešava da se dokumenatcija izgubi, zbog čega obveznik nije u mogućnosti da šalje izvještaj Poreskoj upravi RS, te trpi sankcije propisane Zakonom. Da bi se riješio navedeni problem neophodno je definisati proceduru po kojoj će obveznik direktno zaključivati ugovor sa telekomunikacionim operaterom.

Zabrana postavljanja bilo kakvog drugog štampača ili POS štampača na prodajnom mjestu pored fiskalne kase ili fiskalnog štampača, takođe predstavlja problem u praksi s obzirom da postoje djelatnosti koje zahtjevaju dodatne štampače putem kojih bi se štampala druga dokumenta, kao npr. različiti izvještaji, narudžbe i sl. Najčešće potrebu za dodatnim štampačima imaju ugostiteljski objekti, odnosno restorani koji štampaju npr. narudžbe za kuhinju, izvještaje u međusmjenama i dr. Ove narudžbe, izvještaji i dr. nemaju karakter fiskalnog dokumenta i štampaju se na drugoj traci koja je šira od fiskalne trake, navode iz Privredne komore.

Također, neophodno je istaći i da kontrola poreskih obveznika, kao i kaznena politika, nije na zadovoljavajućem nivou, što je negativno uticalo na ostvarivanje samog cilja fiskalizacije i bolje naplate. Praksa je pokazala da su u najvećem dijelu dodatno opterećeni obveznici koji poštuju sve propisane obaveze, dok su oni koji to ne čine nastavili da rade izbjegavajući zakonom propisane obaveze.

Ovom inicijativom istaknuti su samo neki problemi i prijedlozi poslovne zajednice u vezi sa Zakonom o fiskalnim kasama, te se nadamo da ćemo zajedno sa nadležnim ministarstvom raditi na kreiranju prijedloga za izmjenu Zakona, koji će domaće obveznike staviti u povoljniji položaj i smanjiti opterećenje koje trpe u odnosu na subjekte u okruženju, zaključuje se u saopštenju Privredne komore RS.