Domaće tržište ostaje opustošeno:Stručnjaci u redovima za posao u Njemačkoj

U proteklih godinu dana u Sloveniji i Njemačkoj je, preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH, posao pronašlo nekoliko stotina naših građana. Prema infomacijama iz ove Agencije, jedine nadležne za posredovanje pri zapošljavanju naših građana u inozemstvu,  od 1. ožujka/marta 2013. kada je stupio na snagu sporazum o zapošljavanju sa Slovenijom, ugovor je potpisalo 1.012 radnika, a oko 900 je već dobilo radnu dozvolu.

U Njemačku, sa čijom Agencijom za posredovanje stručne radne snage je travnja/aprila 2013. potpisan ugovor, je otišlo već 184 njegovatelja. Ostali su, kako nam je kazao Siniša Veselinović, šef odjela za domaće tržište rada u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH,  u procesu polaganja ispita njemačkog jezika i drugih tečajeva koji su preduvjet za odlazak na rad u Njemačku. 

Kako su sporazumi tek prošle godine stupili na snagu za očekivati je, prema mišljenjima stručnjaka,  da će se ovaj trend nastaviti, osobito zbog sve lošije  ekonomske situacije u zemlji. Osim toga, navode, ne treba zanemariti ni veliki broj mladih ljudi koji ide raditi na crno u veliki broj zemalja EU, pa i SAD-a i Kanade, a koji nisu zabilježeni u službenoj evidenciji nadležnih institucija.

O tome kakav će ovaj trend ostaviti trag na domaćem tržištu rada vlasti još uvijek pretjerano ne brinu.

Ono što je činjenica, kaže Veselinović, je da strani poslodavci traže obrazovanu radnu snagu sa iskustvom.

''Nisu to samo nezaposlena lica nego i zaposleni koji u inozemstvo idu zbog  boljih uvjeta rada, veće plaće te ostalih naknada.  Odliv stučnjaka i mladih nam ni na demografskom planu ne ide u prilog jer smo već u negativnom demografskom ciklusu. Odlaze nam kadrovi koji su u nekim zemljama pokretači društvenih  i ekonomskih promjena'', kaže on. Dodaje da će sve to imati negativne efekte na tržište rada BiH.

No ističe da ne treba zanemariti ni one pozitivne. ''Ovim se premoštava određeni jaz u zapošljavanju jer je u BiH, zbog loše ekonomske situacije, imamo nedostatak slobodnih radnih mjesta i naši građani na ovaj način osiguravaju egzistenciju za svoje obitelji. Ne treba zanemariti ni utjecaj doznaka na BDP. Osim toga odlazak tih kadrova koji su radili pa pronašli posao u inozemstvu otvara mogućnost i da se zaposle nezaposlena lica na domaćem tržištu rada te na taj način steknu potrebno iskustvo'', objašnjava Veselinović.

Ono što je također sigurno je da je u posljednjih godinu dana njemački jezik postao hit kod nas te da se traži mjesto više na tečajevima jezika.

Nina Nalo, voditeljica projekta u Goethe Institutu u Sarajevu, jedinom iz BiH čiji se certifikati  priznaju u Njemačkoj,  kaže da iako je u BiH uvijek postojao interes za učenjem njemačkog jezika, nakon potpisivanja sporazuma sa Njemačkom broj ljudi koji se upisuju na tečajeve je značajno povećan.

''Trenutno na jednom ciklus (koji traje tri mjeseca) imamo oko 1000 učenika. Osim toga imamo i specijalne  tečajeve za medicinare. Njih 300 je od potpisivanja Sporazuma do sada pohađalo ovaj tečaj'', navodi naša sugovornica.Također ističe da je pored tih organiziranih odlazaka u Njemačku preko institucija, sve više ljudi koji se samostalno odlučuju za polaganje B1 stupnja, koji je jedan od uvjeta za rad u Njemačkoj.

I istraživanje ''Nezaposlenosti mladih-trenutne politike i izazovi''koje je provedeno 2013. pokazuju poražavajuće podatke koji ukazuju na nemogućnost zadržavanja ljudskih resursa, posebno mladih i kvalificiranih kadrova u zemlji. Prema izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) Bosna i Hercegovina je peta najgora zemlja u svijetu po ''odlivu mozgova'', odnosno procentu odlaska studenata i visokoobrazovanih kadrova u inostranstvo, 33 a iza nje se nalaze samo Srbija, Burundi, Haiti i Alžir.

Sve u svemu, BiH se ne smiješi svijetla budućnost, a zadnji podatak da je broj radnika u BiH skoro izjednačen sa brojem umirovljenika pokazuje da će se aktualne vlasti morati što prije pozabaviti ovim pitanjima.

D.Kozina 

U tijeku pregovori o sporazumu za zapošljavanje sa Rusijom Osim potpisanih sporazuma sa Njemačkom , Slovenijom i Srbijom predloženi su sporazumi o zapošljavnju još nekoliko zemalja i to: Hrvatskoj, Austriji, Mađarskoj, Rusiji... Pregovori o ovom pitanju sa Rusijom su u tijeku. Hrvatska, kako saznajemo, do sada nije izrazila interes za potpisivanje sporazuma, a jedan od razloga je, smatraju u Agenciji, i postojanje sporazuma o dvojom državaljnstvu preko kojeg na ovaj način u RH već radi veliki broj naših građana. Što se tiče Srbije, sa njom BiH ima potpisan sporazum, ali kako nam kažu, još nije bilo službenih zahtjeva za zapošljavanje. I tu vjerojatno razlog leži u činjenici da je slična ekonomska situacija kao i u BiH te postojanje dvojnog državljanstva, kaže nam Veselinović.