Kako nam se zanemarivanje prevencije od poplava obilo o glavu

Jedan uloženi dolar u prevenciju poplava smanjuje štete do osam puta, pokazuju procjene UN-a. Na to su upozoravali domaći stručnjaci  koji su nakon poplava koje su zadesile BiH 2010. apelirali na hitno porovođenje aktivnosti prevencije poplava predviđene Federalnim operativnim planom za zaštitu od poplava.

Danas je jasno da nas to nije naučilo pameti i da plaćamo skupu cijenu koja se mjeri u poginulima, uništenom stočnom fondu, raseljenim ljudima koji su ostali bez krova nad glavom te milijardama KM štete.

O tome kako se slabo radilo na prevenciji ukazalo je i revizorsko izvješće koje je Ured za reviziju javnih institucija Federacije objavio prošle godine, a koje je pokazalo da ni tada nisu bili osigurani potrebni preduvjeti u provođenju preventivnih mjera za  uspostavljanje prihvatljive razine zaštite od poplava u Federaciji.

Mirsada Čengić,  članica revizorskog tima koji je radio na izradi revizije učinka "Procjene prevencije poplava u FBiH", kaže da su predstavnici institucija nadležnih za ovu oblast ( Federalno ministarstvo poljoprivrede, agencije za vodne slivove i županijska resorna ministarstva) njima kao osnovni razlog za ovakvo stanje navodili nedostatak financijskih sredstva.

Naša sugovornica navodi da je neosporno da se radi o skupim projektima za koje i  daleko razvijenije države nisu u situaciji da osiguraju sredstva. FBIH bi za obnovu postojećih, u ratu uništenih objekata za zaštitu od poplava,  prema procjenama stručnjaka, trebala uložiti 400 miljuna KM.

Ipak, napominje da u situaciji kada nema sredstava od ključne važnosti koordinirane aktivnosti svih institucija nadležnih za ovu oblast te postavljanje prioriteta, što u Federaciji nije slučaj.

''Planiranje i implementacija se provodi bez  usuglašavanja na istom vodnom području i na isti način je rasparčan sustav financiranja u kome svaka razina vlasti samostalno određuje prioritete. Na vodnom području u Federaciji BiH nije određen način  koordinacije i usuglašavanje planova i programa. Sustav zaštite od poplava u Federaciji BiH je fragmentiran, a odgovornosti svakog od  nivoa vlasti nisu jasno određene. Također planiranje preventivnih mjera zaštite od poplava se vrši na više razina vlasti po različitoj  metodologiji, bez usuglašavanja na vodnom području i utvrđenih prioriteta, a implementacija preventivnih mjera je parcijalna i ne postoje indikatori učinka tako  poduzetih mjera'', stoji u izvještaju Ureda za reviziju javnih institucija u FBiH. 

Podsjetimo i to da su stručnjaci još 2002. napravili studiju u kojoj su identificirali sva područja  rizika od poplava, a 2008. je izrađen glavni preventivni plan zaštite od poplava Federacije koji sadrži mjere koje su trebale provoditi agencije za vode, resorna županijska ministarstva i Federalno ministarstvo poljoprivrede kao krovno ministarstvo koje upravlja i donosi politike iz ove oblasti. Taj plan nikada nije usvojen od Vlade niti od strane Federalnog ministarstva poljoprivrede koje je naložlio njegovu izradu. Razlog toga je nepostojanje, kako su rekli revizorima, dovoljnih financijskih sredstva za njegovu implementaciju. Revizija je u svojoj analizi istraživala na koji način su institucije pratile taj plan obzirom da su im rekli da su postupali po njemu iako nije usvojen.

Prema tom planu za dovođenje u funkciju postojećih objekata za zaštitu od poplava, koji su devastirani u ratu, potrebno je oko 400 milijuna KM. Imajući u vidu da su ulaganja na godišnjoj razini u ovu oblast u prosjeku iznosila oko 9 milijuna KM, jasno je da bi sa ovakvom razinom ulaganja tek za 40 godina stavili u funkcionalno stanje postojeće objekte od zaštite od poplava koji postoje u Federaciji. 

Još jedna problem koji je uočila revizija je da su projekti, usljed nedostatka sredstva radili parcijalno. "Imate recimo procjenu stručnjaka da je potrebno izraditi 500 metara nasipa na određenom području, a nadležni urade 300 metara jer toliko novaca imaju. Sljedeći nanos vode odnese taj nasip. To je bacanje novca", kaže nam Čengić dodajući da parcijalni projekti nisu rješenje nego je potrebna izrada cjelovitih projekata.

Jedan uloženi dolar u prevenciju poplava smanjuje štete do osam puta

Još jedan apsurd na koji je upozorila su i podjele nadležnosti za upravljanje na vode prve i druge kategorije. Jednom upravljaju agencije za vodna područja, a drugom resorna županijska ministarstva. Ovdje imate situaciju, priča nam Čengić, da je recimo jedan dio rijeke Spreče u prvoj kategoriji, a jedna u drugom. Tu je najveći problem je što ne postoji koordinacija u ulaganjima.  Naime, ne postoje informacije što je urađeno na vodama koje spadaju u drugu kategoriju.

Iz svega ovoga je jasno da način na koji se sada upravlja ovom oblasti potrebno mijenjati. Stručnjaci ističu da je potrebno razmisliti o novim modalitetima prikupljanja sredstva za ovu oblast, kao što je poseban fond, te preusmjeravanje sredstva iz onih županija koje nemaju rizike od poplava u druge koje su izložene velikom riziku(prema nalazima revizije županije su većinom ova sredstva ulagali u razvijanje vodovodne mreže i vrlo malo u zaštitu od poplava. Jedini izuzetak je Posavska županija koja je sva sredstva ulagala u zaštitu od poplava).Također, potrebno je razmisliti o postojećoj odredbi kojom su neki proračunski korisnici izuzeti od plaćanja vodne naknade. 

Naša sugovornica kaže da će biti potrebno animiranje svih nadležnih institucija da se donesu planske podloge, da se integralno planira, da se koordinira kako bi se moglo učinkovito djelovati. "Postoje stručne studije, stručnjaci, ali nažalost oni se samo slušaju kada dođe do katastrofe", navodi ona.

Stručnajci ističu da ono što je jasno je da će čitava ekonomija imati ozbiljnih posljedica zbog ove situacija, što potvrđuje tezu UN-a o da se ulaganja u prevenciji ipak isplati.

"Najskuplje je liječenje. Ovo što nam se sada dogodilo je naskuplje. Ne znam šta  treba da nam se desi da promijenimo svijest, da ozbilinije priđemo ovoj problematici, da interdiscilplinarno djelujemo,, te da se odgovorni počnu konzultirati sa stručnjacima da se vidi što se treba uraditi", kaže nam Čengić.

Na nezapamćene padavine upozoreno nekoliko dana prije  U javnosti su ovih dana pojavile dvije teze. Jedna je  da se ove poplave nisu mogle spriječiti budući da je su nas pogodile padavine koje su oborile sve dosadašnje rekorde, a druga je da su zbog nedovoljnog ulaganja u infrastrukturu zaštite od poplava one imale ovako velike posljedice.  U Federalnom hidrometeorološkom zavodu su nam kazali da su oni nekoliko dana prije početka padavina izdali crveno-narandžasti meteo alarm za područje središnje i sjeveroistočne Bosne koje su dobile sve institucije u lancu postupanja. Prognozirana je količina padavina od 20-60 litara po m2, a izmjerena količini se kretala od 44 do 73 litra po m2 u različitim područjima. "Ovim je oboren rekord za maksimalne dnevne padavine. Inače, prosječna mjesečna količina padavina je oko 70 litara po m2, a mi smo u jednom danu imali mjesečnu vrijednost padavina. Za dva dana imali 200 litara padavina što je tri puta veća količina koja recimo padne u Tuzli u odnosu na višegodišnji prosjek", kazala nam je Sabina Hodžić, pomoćnik direktora za meterologiju Federalnog hidrometeorološkog zavoda.  Podsjetimo, crveni meteo alarm znači da je vrijeme izuzetno opasno dok narandžasti predstavlja opasnost za najavu neuobičajenih vremenskih prilika.

D.Kozina