Prijeti nestašica mlijeka, stočni fond skoro pa uništen

Bosanskohercegovačka žitnica ove godine ne može računati na prinose. Preko 25.000 hektara kvalitetnog zemljišta je poplavljeno, a još oko 6.000 nalazi se pod vodom. Šteta će ostaviti traga na cijelom lancu proizvodnje, jer osim nestašice hljebnog žita prijeti i nestašica mlijeka i mliječnih proizvoda. Stočni fond je prepolovljen, proizvodnja znatno umanjena, a zbog nedostatka stočne hrane upitan je i kvalitet.

Zbog nesigurnosti u kvalitet mlijeka, domaći farmeri prosipaju na stotine litara dnevno. "Štete su ogromne, prvo stres nakon poplave, a i ono krava što muzemo - prepolovile su mlijeko. Prije poplave smo imali 570 litara dnevno, a sad 150. Stoka se mora liječiti, hraniti, a mlijeko se na kraju prospe”, kaže Drago Tomić iz Amajlija.

Proizvođačima je sada najpotrebnija hrana za stoku, jer onu koja im je ostala ne smiju koristiti, kažu, boje se bolesti. Oranice su pod vodom. Zadužili su se da bi ih posijali. Sada nemaju ni prinosa, a ni hrane za stoku. Ne znaju od čega će vratiti dug. "Uložio sam do 15.000 KM. Imao sam pšenice 9 hektara i kukuruza 2 hektara, a jedan hektar traži oko 1.000 KM ulaganja", navodi Radisav Stanojević iz Amajlija.

Ugrožen je kompletan lanac proizvodnje. Korištenje poljoprivrednih proizvoda s poplavljenih područja uz urbane centre i velike rijeke se ne preporučuje za ishranu, tvrde stručnjaci. "Nije preporučljivo koristiti povrće koje je bilo pod vodom, bez obzira na pranje. Smije se konzumirati plodovito povrće koje tek treba formirati plodove”, ističe Boris Pašalić, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a.

Stručni tim vrši procjenu štete na terenu, istovremeno, proizvođačima upućuje upozorenje da povrće s poplavljenih parcela ne stavljaju u promet.