Mostar: Zašto Hercegovina nije kao Švicarska?

BiH, a posebno njen južni dio - Hercegovina, obiluje prirodnim ljepotama i brojnim kulturno-historijskim znamenitostima, koje na godišnjem nivou privlače milione stranih i domaćih turista. No prihodi od turizma nisu ni blizu onome što ovaj dio BiH može i treba da ponudi. Cijelo društvo, od institucija vlasti do samih građana, ne radi mnogo na poboljšanju ukupnog imidža Hercegovine. Stručnjaci iz oblasti brendiranja kažu da je došlo vrijeme kada je daljnji razvoj turizma, a time i ekonomije općenito, postao nemoguć bez prevazilaženja podjela i zajedničkog rada na promociji onoga što Hercegovina ima za ponuditi.

I ove godine se u Hercegovini željno iščekivala ljetna turistička sezona kada te prostore posjećuje veliki broj turista, usljed čega živne i lokalna ekonomija.

Tako, naprimjer, turistički radnici u Mostaru su relativno zadovoljni startom sezone ako se uzmu u obzir događaji od proteklih mjeseci, posebno nasilni protesti s početka februara.

"Međutim, moram da kažem, gledajući sa više aspekata, da je turstička sezona relativno dobro počela. Imajući u vidu da je u toku Svjetsko prvenstvo u fudbalu i poredeći dolaske, koji nimalo nisu manji nego prošle godine, moramo da budemo zadovoljni", kaže prvi čovjek Turističke zajednice Mostar Mensud Duraković. 

Turizam se već dešava u Hercegovini, kaže direktor Regionalne razvojne agencije – REDAH - Ivan Jurilj. Rezultata ima, ali:

"Hercegovina kao turistička regije još nije zaokružena. Tu nam fali institucionalnog, zakonodavnog, ali i onog dijela koji dolazi od ljudi - njihove samosvijesti. Pa pogledajmo, prije svega, okoliš i sve ono što nas okružuje i kako se odnosimo prema svemu tome. Nemamo tradiciju još toliko izraženu kao što je to u nekim drugim regijama, pa da možemo reći da je to uistinu razvijena turistička regija", navodi Jurilj.

Da je to itekako tačno, posvjedočila je akcija koju su zadnjih dana u starom jezgru Mostara proveli ronioci, kajakaši, skakači, te brojni volonteri i članovi drugih nevladinih organizacija čisteći korito i obale Neretve.

Iz rijeke su vađene kamionske i automobilske gume, razne vrste otpada, mobiteli, igračke i drugi predmeti. Čega sve na dnu Neretve ima, rekao nam je jedan od ronilaca Miro Dušić:

"Na dnu Neretve ima namještaja kao u nekom stanu osrednjem, možeš useliti – što se kaže."

Nezaobilazna tema je i zagađenost Neretve, na kojoj su zadnjih godina kupači prava rijetkost. Esad Humo, iz Interventne službe spašavanja, okrivljuje gradsku vlast, koja:

"Nas vara decenijama nekim kolektorima. Izgovori su im Svjetska banka i ne znam sve ko, a, ustvari, to je njihov nerad i javašluk."

Međutim, problemi su mnogo dublji, tvrde stručnjaci za brendiranje. Regija Hercegovine je još uvijek etnički podijeljena.

Putopisac i poznati novinar Goran Milić smatra da u toj regiji nema jasne socijalne kohezije. Kao primjer navodi i činjenicu da u nekim TVprogramima koje je pravio, nije intervjuirao bh. političare:

"Zato što ne mogu nijednog pitati kad će biti gotova obilaznica oko Sarajeva. Ne mogu nikoga pitati u Mostaru kad će se očistiti smeće. Jer to je toliko razina vlasti, toliko komplicirano, da nema nikoga odgovornoga", konstatuje Milić.

Stručnjak za brendiranje i također afirmirani novinar Božo Skoko kaže da su provedena istraživanja pokazala da stanovništvo u cijeloj Hercegovini ekonomiju vidi kao problem broj jedan:

"Istraživanja pokazuju da bi se kvaliteta života općenito u Hercegovini poboljšala samo otvaranjem novih radnih mjesta. Gotovo 80 posto svih ispitanika na području Hercegovine očekuje samo nova radna mjesta, a na drugom mjestu je poboljšanje političke situacije, odnosno da regija ne bude podijeljena prema nacionalnim ili nekakvim drugim ključevima", naglašava Skoko.

Goran Milić, primjera radi, Hercegovinu poredi sa jednom popularnom svjetskom destinacijom, iz čega se mogu izvući brojni zaključci:

"Švicarska je brend, samo ne znam zbog čega. Osim onoga Viljema Tela (William Tell) i Hajdi (Heidi), ja ni ne znam ništa drugo o Švicarskoj. Ali su brend zbog proizvodnje, zbog satova, zbog načina života, zbog sigurnosti", kaže Milić.

Zato Božo Skoko o tome šta uraditi, kaže:

"Da postignemo konsenzus što je naš identitet, koje su naše najveće komparativne prednosti u odnosu na naše okruženje, da to posvijestimo i da onda upakiramo na pravi način."

A sami turistički radnici na terenu kažu da već odavno upozoravaju da Hercegovina i cijela BiH trebaju više povesti računa o ekologiji i ruralnom razvoju kako bi turistička ponuda bila potpunija i profitabilnija.

"To su neke šanse, odnosno neki pravci za koje mislimo da se vlasti i politika trebaju baviti u smislu pozitivne promocije, odnosno ulaganja u taj sektor", navodi Mensud Duraković iz Turističke zajednice Mostara.