Zakon o financijskoj konsolidaciji će pomoći ozdravljenju kompanija?

Zakon o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji BiH, objavljen početkom ovog mjeseca u službenim novinama FBiH, trebao bi, navode predstavnici vlasti, po prvi put omogućiti da se u okviru zakona odvoji tekuće poslovanje od tereta i dugovanja iz prošlosti kojim je opterećena velika većina kompanija, prije svega onih koje su u djelomičnom ili stopototnom državnom vlasništvu.

Financijskom konsolidacijom kompanijama bi se stvorili preduvjeti za sudjelovanje u postupku javnog nadmetanja putem tendera, realizaciju kreditnih sredstava, rješavanje problema dugovanja po osnovu neplaćenih doprinosa  radnicima, otklanjanje opasnosti od pokretanja stečajnog ili likvidacijskog postupka i slično.

Što se tiče Tuzlanskog kantona (TK) Bahrija Umihanić, premijer TK-a, na prije nekoliko dana održanom okruglom stolu koji je imao za cilj upoznavanje gospodarstvenika sa područja ovog kantona o detaljima Zakona o financijskoj konsolidaciji, kazao je da će javni poziv biti upućen svim gospodarskim društvima u teškoćama koji osjećaju potrebu da im Vlada TK-a pomogne u pripremi poduzeća za financijsku konsolidaciju, te poziv stručnjacima koji misle da mogu pomoći ovom procesu.

Najavio je da će Vlada, nakon što dobije prijave poduzeća i stručnjaka utvrditi politike financiranja ovog procesa u smislu podrške za financijske konzultanske usluge na izradi elaborata i otpočinjanja ovog pocesa. Taj proces će zahtijevati da se na najbolji mogući način urade elaborati u čemu će sudjelovati akademska zajednica Tuzle, najavio je on.

Ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi TK Mulaga Fejzić rekao je da Zakon o financijskoj konsolidaciji omogućava da se poduzeća koja su u vrlo teškoj situaciji na neki način izvedu na zelenu granu.

''Za preduzeća koja imaju tržište i proizvodni program vidimo veliku šansu. Treba im samo podrška da se njihovi računi deblokiraju i da oni krenu samostalno privređivati na tržištu'', kazao je Fejzić.

Agrokomerc iz Velike Kladuše u Unsko-sanskom kantonu, jedna od kompanija u državnom vlasništvu, koja je opterećena dugovanjima i koja je već odavno zrela za proces financijske kosolidacije.

Ipak Muriz Termiz, voditelj primarne proizvodnje u Agrokomercu, smatra da Zakon o financijskoj konsolidaciji gospodarskih društava u Federaciji neće puno pomoći Agrokomercu.

U navedenom Zakonu, kaže, predviđena su izmirenja dugova nastalih samo do 30.09.2013. godine, a ne do dana donošenja Zakona. Također u ovom Zakonu nije predviđeno izmirenje dugova za mirovinsko-invalidsko osiguranje, što zaposlenici Agrokomerca smatraju najvažnijim, nego je to ostavljeno za rješavanje posebnim zakonom.  Sa druge strane postavlja se,kaže, pitanje kako i iz kojih sredstava će se izmiriti ta dugovanja.

Zakon je predvidio da nastale neizmirene obaveze prema zaposlenicima i povjeriocima naknade prodajom dijela imovine firme. Međutim, dodaje, da u razdoblju od 1997. godine do danas, u postupcima privatizacije i sudske prodaje znatno umanjena vrijednost imovine Agrokomerca. ''Preostala imovina je bez izuzetka opterećena hipotekama i to po jednom objektu i više različitih hipoteka, pa nije jasno kako iz prodaje ove imovine izmiriti navedena dugovanja, koja do danas prelaze iznos od 150.000.000 KM'', kaže on.

Skeptičan je i što se tiče imovina Agrokomerca van granica BiH, koja se sada vodi u pasivnom podbilansu, tj. kako i kojom brzinom je prodaja ove imovine ostvariva i gdje će završiti novac od prodaje.

Ako država kao većinski vlasnik ove kompanija ima stvarnu namjeru osposobiti je za buduće normalno poslovanje pita se zašto su potraživanja Agrokomerca od Vlade Federacije, nastala 1996. godine, u iznosu 4.400.000 KM, priznata tek 2009. godine, bez zateznih kamata, u izdatim obveznicama s tržišnom vrijednosti od samo 1.060.000 KM, te iz kojih razloga je navedena isplata uvjetovana uplatom sveukupnog iznosa u fondove MIO i ZZO.

''Iznos od 150.000 KM bilo je planirano usmjeriti za izmirenje obveza prema Zavoda zdravstvenog osiguranja USK, ali nikad nije došlo do implementacije pa tako zaposlenici Agrokomerca jos od 2005. godine do danas nisu u mogućnosti koristiti zdravstvene usluge kao osiguranici'', tvrdi Termiz. Smatra da bi Vlada Federacije trebala postupiti kao Općina Bihać, koja je dug Agrokomercu u iznosu 300.000 KM isplatila s pripadajućom zateznom kamatom, u sveukupnom iznosu od 1.200.000 KM.

'' Ako se i ubuduće bude vodila takva poslovna politika nama nijedan zakon neće pomoći“, smatra Termiz.

Prema sačinjenom tekstu zakona, financijsko konsolidiranje bi imalo različit obim s obzirom na strukturu kapitala gospodarskog društva koje se konsolidira, pa bi  tako financijsko konsolidiranje društava sa 100% sudjelovanjem državnog kapitala i  društava sa većinskim sudjelovanjem državnog kapitala mogla obuhvatati dospjela, a  nenaplaćena dugovanja ovih gospodarskih društava nastalih temeljem doprinosa za  zdravstveno osiguranje, doprinosa za osiguranje od neuposlenosti, poreza, isključujući poreze na dodatnu vrijednost, isporučene vode, struje, komunalnih usluga i drugih dugovanja prema komunalnim gospodarskim društvima, dugovanja prema  dobavljačima za isporučene robe i usluge i dugovanja prema uposlenicima.  Za razliku od navedenih gospodarskih društava, financijsko konsolidiranje društava sa sudjelovanjem državnog kapitala do 50% i društva sa 100%  sudjelovanjem privatnog kapitala bila bi manjeg obima i obuhvatala bi dugovanja ovih  društava temeljem dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje,  doprinosa za osiguranje od neuposlenosti, poreza isključujući poreze na dodatnu  vrijednost i isporučene vode, struje, komunalnih usluga i drugih dugovanja prema  komunalnim gospodarskim društvima i dugovanja prema uposlenicima.  Zakonom se predviđaju i novčane kazne za kompanije i odgovorne osobe u tom društvu ukoliko postupe protivno odredbama ovog zakona. Tako će se novčanom kaznom od 2.000  do 3.000 KM kazniti za prekršaj odgovorna osoba u gospodarskom društvu koja ne podnese zahtjev za pokretanje postupka financijske konsolidacije. Novčanom kaznom od 10.000 do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko društvo koje u zahtjevu za financijsku konsolidaciju prikaže notačne podatke.

D.K./Fena

Ilustracija: informativka.hr