Udruženje GS1: Za izvoz u EU potrebno je da imate ispravan bar kod

U februaru ove godine, odlukom suda u Briselu, potvrđeno da je Udruženje GS1, jedino u Bosni i Hercegovini ovlašteno za dodjeljivanje bar kodova sa prefiksom 387 u Bosni i Hercegovini, a da Vanjskotrgovinska komora BiH nije nadležna za tu vrstu poslova.

U skladu sa navedenom odlukom suda u Briselu, Udruženje GS1 i Vanjskotrgovinska komora BiH su dana 21. jula 2014. godine, potpisali Protokol o saradnji, nakon čega je, istog dana, izvršena i službena primopredaja baze podataka i cjelokupne pripadajuće dokumentacije za  sve bh. firme kojima je V/STK BiH dodijeljivala bar kodove, Udruženju GS1. Na taj način su se stekli svi potrebni preduvjeti da se primjena GS1 standarda u Bosni i Hercegovini ubuduće odvija neometano, da se unapređuje i razvija u interesu preduzeća - korisnika bar kodova i u skladu sa njihovim poslovnim potrebama.

Iako su imali mnogo problema u proteklih pet godina od kako zvanično postoje kao samostalno udruženje,  ipak je ovaj period za Udruženje GS1 bio vrlo uspješan.

"U ovih pet godina smo uspjeli registrovati oko 1.200 firmi iz Bosne i Hercegovine, što znači da te firme, sa svojim bar kodovima, mogu da isporučuju svoje proizvode i da neometano ostvaruju poslovnu saradnju sa svim poslovnim partnerima u cijelom svijetu, u skladu sa savremenim poslovnim procedurama i sa potpunom primjenom GS1 standarda", kaže u razgovoru za eKapija.ba Saliha Osmanagić, direktorica GS1 udruženja.

Šta je bar kod?

Bar kod je u stvari informacija o proizvodu i o firmi: prve tri cifre označavaju prefiks države u kojoj se nalazi firma (to je 387 za BiH), sljedećih nekoliko cifara označavaju firmu koja koristi bar kod, a ostalih nekoliko brojeva u nizu, su brojevi koje je ta firma dodjelila za označavanje određenog vlastitog proizvoda. Takav bar kod je ustvari „polazna tačka“ tj. početna informacija o jednom proizvodu, koja omogućava „kretanje proizvoda“ od mjesta proizvodnje do krajnjeg kupca.

U toku proteklih pet godina, osim što su omogućili da bh. firme ispravno koriste bar kodove i njihovu pravovremenu registraciju u Svjetskom registru GEPIR, u Udruženju GS1 su izuzetno zadovoljni rezultatima koje su postigli na kontinuiranoj edukaciji članica, na način da su osigurali redovne mjesečne besplatne seminare za stručne radnike iz preduzeća-članica Udruženja;  elektronske GS1 novosti koje se članicama elektronski dostavljaju dvomjesečno, kao i četiri broja printanih GS1 novosti, kojima se za članice pripremaju i donose informacije od važnosti za ispravnu primjenu bar koda i ostalih GS1 standarda i sl.

U toku protekle godine, pripremljen je i odštampan "GS1 priručnik za korisnike" koji je besplatno dostavljen poštom svim članicama Udruženja, kao i nekoliko brošura, među kojima je posebno značajna „Verifikacija bar kodova“.

Osmanagićeva naglašava činjenicu da su za firme iz Bosne i Hercegovine "širom otvorena vrata da neometano osiguraju potpunu primjenu GS1 standarda u poslovanju sa partnerima u Evropi i šire, te da uz pomoć "svoje"  GS1 nacionalne organizacije imaju mogućnost da dobiju svu potrebnu pomoć u njihovoj primjeni, a da se za to ne postavlja preduvjet punopravnog članstva Bosne i Hercegovine u EU.

"U toku posljednjih nekoliko godina su posebno bili brojni zahtjevi naših članica koje izvoze na tržište u EU, za pomoć u formiranju GS1 transportnih naljepnica, koje treba na precizno propisani način i sa odgovarajućim sadržajem, postaviti na transportno pakovanje ili na paletu, a koje se zahvaljujući tome neometano kreću kroz lanac snabdijevanja, bilo gdje u svijetu. Sve se to radi u formi bar kodova i u skladu sa GS1 standardima", navodi direktorica udruženja GS1.

Osim svih ovih aktivnosti, Udruženje GS1 redovno organizuje opšte i specijalističke seminare za svoje članice,  sa predavačima koji su  vrhunski svjetski stručnjaci za GS1 standarde. Među njima su  do sada  najznačajniji:  Jim Bracken, David Buckley, Damir Šegović , Branko Šafarič, Belinda Berthauer, Slobodan Romac, Matjaž Martini i dr.

Udruženje GS1 je u saradnji sa Međunarodnom organizacijom GS1 AISBL, organiziralo Seminar-Trening "GS1 Fresh Food" za  GS1 stručnjake u oblasti sljedivosti, koji je održan u Sarajevu 7-8 maja 2014. godine, o primjeni GS1 standarda u proizvodnji i prometu svježe hrane. Predavači su bili Lutfi  Ilteris Oney i Greg Rowe. Također je, u toku održavanja GS1 Global Foruma u Briselu, u februaru 2014. godine, održana i  prezentacija GS1 Evrope na temu "Sljedivost u proizvodnji vina", za koju je Udruženje GS1 u saradnji  sa bh. proizvođačima vina, predstavilo i  jedan broj ovih naših proizvoda, a što je bila istovremeno i izuzetna prilika za promociju naših domaćih vina na ovom svjetskom skupu. Posebno zbog toga što je i ova prezentacija dobila posebno priznanje na GS1 Forumu. 

Prije par dana je u Sarajevu boravio Piotr Bielicki, direktor razvoja u GS1 Europe,  koji je posjetio Udruženje GS1 sa ciljem što boljeg sagledavanja aktivnosti i rada Udruženja, kao i sa planovima budućeg razvoja. Izrazio je zadovoljstvo ostvarenim rezultatima, projektima i aktivnostima, a posebno je bio impresioniran dobrim rezultatima koje je Udruženje GS1 ostvarilo na legalizaciji bar kodova,  po kojima je Udruženje GS1 među prvih pet GS1 organizacija u Evropi.

GS1 logger

Trenutno se u Udruženju GS1 ističe rad na projektu GS1 logger, koji  omogućava da se skeniranjem bar koda na mobitelu, za par trenutaka dobije odgovor, da li je bar kod registrovan u svjetskom registru i da li je validan.

"U skladu sa planiranim razvojem a u cilju unapređenja rada i poboljšanja usluga za potrebe svojih članica, početkom maja 2014. godine je nabavljen verifikator, tj. aparat koji  pomoću crvenih zraka analizira kvalitet izrade i algoritam bar koda, nakon čega, u roku od 1-2 minuta ispostavlja detaljan printani izvještaj. Na osnovu takvog izvještaja, stručni radnici u Udruženju GS1 su u mogućnosti pomoći članici u otklanjanju problema koji se na taj način ustanove. Ovaj aparat je u mogućnosti da otkrije greške u bar kodu, dok obični-standardni barkod čitač samo "čitava" bar kod.  Praksa uspješnih trgovinskih lanaca u Evropi  jeste da zahtjeva da se bar kod očita uvijek "od prve"  što omogućava brzi i neometani prijem robe u skladištu i odgovarajući brzi i precizni prenos informacija o njima.  Za sve svoje članice Udruženje GS1 je osiguralo besplatnu verifikaciju za pet proizvoda", priča nam Osmanagićeva.

Inače, u skladu sa zakonom važećim aktima Međunarodne organizacije GS1, Udruženjem GS1 upravljaju sve njene punopravne članice, koje učestvuju u radu skupštine, i čiji predstavnici su članovi Upravnog odbora.  Rad Udruženja je tako u potpunosti transparentan, uz napomenu da se svake godine na skupštini prezentiraju planovi i izvještaji o radu, finansijski i revizorski izvještaji, koji se istovremeno dostavljaju i matičnoj organizaciji GS1 AISBL u Briselu. 

"Važno je znati da jedan Bar kod, osim što je informacija o proizvodu, on je prije svega svjetski standard, koji se može se koristiti kako je propisano i nikako drugačije. Naša je obaveza i naš osnovni  posao  da omogućimo firmama u Bosni i Hercegovini  da GS1 standarde primjenjuju na ispravan način, te da izbjegnu poteškoće zbog neispravne primjene", zaključuje naša sagovornica.

 

Istorijat GS1 Vodeći američki trgovački lanci robe široke potrošnje su 3. aprila 1973. godine, dogovorno prihvatili primjenu jedinstvenog standarda za automatsku identifikaciju u svim svojim trgovinama – bio je to barkod. Samo jednu godinu dana kasnije, tačnije 26. juna 1974. godine, ujutro u 08:01 sati, skeniran je prvi GS1 barkod u svijetu, u trgovini u Troy-u, Ohio, SAD. Ko je tada i mogao zamisliti, u najoptimističnijim snovima, da će četrdeset godina kasnije, dnevno biti obavljano više od 5 milijardi skeniranja u cijelom svijetu? A zašto? Odgovor na to pitanje je istovremeno i potvrda da je identifikacija proizvoda, daleko više od puke aplikacije linijskog simbola na proizvodima: to je postala potreba i nezaobilazna karika u svjetskom opskrbnom lancu, kaja ga ustvari i čini mogućim. Od tada pa do danas, razvoj bar kodova i GS1 standarda dostigao je neviđene razmjere, tako da je nemoguće bilo šta kupiti, a da niste skenirali kod koji se nalazi na proizvodu.

A gdje smo mi? U bivšoj Jugoslaviji, koja je bila rangirana kao srednje razvijena zemlja, važnost primjene bar kodova uočena je vrlo rano. Tako je već 1984. godine osnovana JANA (jugoslovenska asocijacija za numerisanje artikala), i postala punopravna članica EAN International, sa prefiksom 860 za kodiranje proizvoda. Prva članica u toj asocijaciji bila je tadašnja uspješna kompanija UPI iz Sarajeva. Nakon raspada Jugoslavije, već '92 godine u bivšim republikama su osnovane nacionalne EAN organizacije, pa je tako 1995. godine, osnovana i asocijacija EAN Bosne i Hercegovine, koja je prijemom u Međunarodnu organizaciju EAN International dobila prefiks 387 za kodiranje proizvoda iz BiH. U međuvremenu, EAN International mijenja naziv i od 2005. godine nastavlja svoj rad pod nazivom GS1 - Global Standards One. Danas, Međunarodna organizacija GS1 djeluje putem mreže od 112 GS1 nacionalnih organizacija, u kojima je registrovano preko 2,5 miliona kompanija iz cijelog svijeta i kojima radi preko 2.500 stručnih radnika. U novembru 2008 godine, tadašnja organizacija GS1-BiH prestaje sa radom po odluci vlastite Skupštine, a u skladu sa važećim zakonom u Bosni i Hercegovini i u skladu sa Statutom Međunarodne organizacije GS1 AISBL, osniva se 10.11.2008. godine, novo Udruženje GS1 u Bosni i Hercegovini, koje je registrovano u Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine, 23.06.2009. godine. Ovo Udruženje koje uspješno djeluje, danas ima 1.200 članica, a sve su one registrovane u svjetskom registru GS1-GEPIR. Pristup registru GEPIR je slobodan i dostupan preko interneta, a u njemu su sadržani podaci o svim firmama u svijetu koje su registrovane za upotrebu bar kodova. To znači da svaka firma, npr. ona iz Brazila, Kanade, Švedske, Vijetnama, Bosne i Hercegovine, ili sl, ako koristi bar kodove na svojim proizvodima, mora biti registrovana u tom registru. U Bosni i Hercegovini je u toku posljednjih nekoliko godina evidentiran nedopustivo veliki broj preduzeća koji koriste bar kodove sa prefiksom 387, koji nisu validni i koji nisu registrovani u registru GS1 GEPIR. Jedan broj tih preduzeća nije upoznat sa tim svojim problemom, i nerijetko je slučaj, da za taj problem saznaju tek u trenutku kada pristupe potpisivanju ugovora sa nekim poslovnim partnerom.

A. Šulović