Smanjuje se broj certificiranih kompanija u BIH

Asocijacija za kvalitet u BiH, u saradnji sa Poslovnim novinama, organizirala je prošle sedmice 9. konferenciju kvaliteta u BiH u okviru projekta "Unapređenje kulture kvaliteta u BiH i dodjela Državne nagrade za kvalitet", a povodom obilježavanja Svjetskog dana kvaliteta i Europske nedjelje kvaliteta. Učesnici su bili predstavnici certifikacijskih kuća u BiH, menadžeri kvaliteta, predstavnici obrazovnih i zdravstvenih ustanova, javnih preduzeća i pobornici kvaliteta u BiH.

Prvog dana Konferencije uvodničar je bio dr. sci. Nenad Injac, ÖVQ iz Beča koji u Austriji živi i radi više od 20 godina. U svom obraćanju kritički se osvrnuo na stanje tržišta kvaliteta u BiH, za koje kaže da se hitno mora sistemski urediti. Kako je naveo, iako postoji regulativa neophodno ju je provoditi u praksi. Istakao je primjer Austrije, iz koje dolazi, i u kojoj, kako ističe, na tržištu djeluje svega šest certifikacijskih kuća.

"U BiH ih "operira" 20-tak i nema institucije ili tijela koja regulišu njihovo poslovanje i stanje na tržištu", pojasnio je Injac. Dodao je kako u Austriji ukoliko neko posjeduje certifikat za određeni standard, a ne primjenjuje ga u poslovanju novčane kazne su visoke, a mogu ići čak i do pet godina zatvorske kazne.

Naveo je da ovakvim skupovima moraju prisustvovati predstavnici najvišeg državnog vrha i resornih ministarstava, koji trebaju usvajati znanja iz oblasti standarda. Pomenuo je da ministri EU svake godine u februaru pohađaju dvije sedmice edukacije posvećene kvalitetu.

Poslije uvodnog predavanja prezentirane su teme vezane za tehničku regulativu EU/Direktiva novog pristupa, usaglašenost proizvoda i fabrička kontrola proizvodnje, GS znak u drvnoj industriji. Bilo je riječi i o aktualnom trenutku u primjeni međunarodnih standarda u proizvodnji i prometu hrane, nakon čega je održan okrugli stol o temi: “Aktuelnosti u oblasti ocjenjivanja usaglašenosti“.

Na okruglom stolu bilo je riječi o neuređenosti tržišta u BiH, te o tome da kompanije u BiH često pristaju da dođu do certifikata „prečicom“, za šta im treba manje vremena i novaca. Rezultat toga je da je broj certificiranih kompanija u BiH drastično smanjen u ovoj godini i iznosi oko 750, što je gotovo za polovinu manje u odnosu na prošlu godinu. Ovakav negativan trend hitno treba zaustaviti - jedan je od zaključaka.

Još jedna poruka javnosti upućena sa ovogodišnje konferencije kvaliteta u BiH je da smo u vremenskom vakuumu od 20 godina i da u brojnim kompanijama postoje inžinjeri, ekonomisti, pravnici koji nisu osposobljeni da tumače standarde ili ne posjeduju za to potrebna znanja. Zato je neophodna pomoć stručnjaka, menadžera kvaliteta i konsultanata.

Jedan od problema koji je prisutan u BiH jeste i nedostatak novčanih sredstava za prevođenje standarda koji su uglavnom na njemačkom ili engleskom jeziku. Na zadnjoj Balkanskoj konferenciji o kvalitetu dogovoreno je da se razvija regionalna saradnja prevođenja standarda na nacionalne jezike. Važno je ubuduće obratiti pažnju na to da se prevode standardi koji trebaju ovom tržištu (a ne svi), jer se time štede vrijeme i novac.

Drugi dan Konferencije posvećen je kvalitetu u zdravstvu, visokom obrazovanju, uspješnim primjerima iz prakse, te istraživačkorazvojnim i patentnim pokazateljima u kontekstu ekonomskog razvoja.

Esad Bajramović, sa Tehničkog fakuleta u Bihaću, istakao je važnost educiranja o kvalitetu i standardima čelnih ljudi u državi, počev od Vijeća ministara BiH, preko vlada entiteta i kantona do ministara na svim nivoima. Pomenuo je da je osnovana Agencija za razvoj visokog obrazovanja na nivou BiH i tako je BATA izgubila pravo da akredituje univerzitete. To pravo dobila su kantonalna ministarstva, koja se nisu educirala za ovaj posao, ni za osiguranje kvaliteta. Bajramović je rekao da bi bilo dobro kada bi predstavnici Asocijacije za kvalitet zajedno našli model kako educirati te ljude za standard ISO 9001 i ISO 9004, kao i za standard za društvenu odgovornost ISO 26000.

Bajramović je istakao važnost educiranja onih koji odlučuju o nama.

Govoreći o problemima u visokoškolskom obrazovanju, rekao je da se na fakultetima školuje kadar koji se nema gdje zaposliti. Kako kaže, u BiH je 56 univerziteta, od tog broja je samo osam državnih, ostali su privatni. Imamo standarde za visoko obrazovanje na nivou države, nivou entiteta i nivou kantona i oni su mjerljivi i dostižni. Otvaraju se univerziteti i na njima najčešće rade sekretarica i direktor, te honorarno rade profesori koji su izgubili pravo da drže nastavu, jer su stariji od 70 godina. Ko daje odobrenje za otvaranje ovolikog broja univerziteta, odnosno fakulteta?

Tehnički fakultet u Bihaću sa kojeg dolazi i na kojem predaje Bajramović naveo je kao dobar primjer. Na ovom fakultetu je uveden predmet Upravljanje kvalitetom i standardizacija. Ovaj fakultet nema niti jednog studenta na birou za zapošljavanje , jer ih uče da rade i da primjenjuju standarde u svom poslovanju. Iako nisu našli zaposlenje u Bihaću i u BiH, ovi studenti su kvalitetno osposobljeni i rade bez problema u Njemačkoj, Italiji i drugim europskim zemljama. Sad već iz Italije, kako kaže Bajramović, traže sa ovog fakulteta inžinjere za drvo, dok se na drugim fakultetima školuje bezbroj pravnika i ekonomista koji nikome neće trebati na tržištu rada.

Dogovoreno je da se zaključci i preporuke sa ove dvodnevne konferencije upute na adrese najvišeg državnog nivoa, vlade entiteta, nadležna ministarstva i Spoljnotrgovinsku komoru BiH kako bi se u dogledno vrijeme počeli sistemski rješavati brojni problemi.

Pokrovitelji ovogodišnje konferencije su bili Vanjskotrgovinska komora BiH i Općina Vitez.

Zlatni sponzor 9. konferencije kvaliteta i ove godine je BH Telecom, koji nesebično podržava razvoj kulture kvaliteta u Bosni i Hercegovini. Uz BH Telecom sponzor ovogodišnje konferencije je i TüV Adria d.o.o. Sarajevo.