Za finansiranje kvalitetnih projekata u ruralnom turizmu 5,5 mil KM

Jučerašnji program prvih Međunarodnih dana turizma-sajma turizma Mostar 2009, uz standardni izložbeno sajamski dio, obilježilo je održavanje okruglih stolova na temu Finansiranje u turizmu odnosno Ruralni turizama-mogućnosti i perspektive.

Okrugli stol o finansiranju u turizmu otvorio Ivan Jurilj, predsjednik Organizacijskog odbora i direktor REDAH-a, izrazivši posebno zadovoljstvo što radu okruglih stolova nazoče Anatoly Viktorov, zamjenik visokog predstavnika u BiH, i gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić koji se kratko obratio nazočnim. U ime organizatora skupu se obratio Andrija Krešić, direktor TZ HNŽ/K, ističući kako zajednički cilj svih turističkih djelatnika sudjelovati u dugoročnom razvitku turističkog sektora koji jamči brži gospodarski razvoj.

Zahvalivši Federalnom ministarstvu okoliša i turizma na prihvaćenom pokroviteljstvu nad međunarodnim danima turizma, Krešić je izrazio nadu kako će budućnost turističkog sektora obilježiti zajednički projekti i partnerstvo usmjereno ka snažnijoj promociji domaćeg turističkog proizvoda. Kako je, zbog sjednice Vlade Federacije, ministar okoliša i turizma dr. Nevenko Herceg morao otkazati svoje sudjelovanje na ovom okruglom stolu, u njegovo ime skup je pozdravio mr. Anto Matić, savjetnik za turizam. Matić je naglasio kako je ministarstvo u potpunosti opredijeljeno za razvoj kvalitativnog turizma na principima održivog razvoja te da je u tijeku institucionalno-zakonodavna reforma turističkog sektora, koja ima za cilj stvaranje pretpostavki za brži razvoj i jači interes kapitala za ulaganje u postojeće i nove turističke proizvode.

Početak radnog dijela o finansiranju u turizmu obilježila je postavljena teza kako, unatoč trenutnoj ekonomskoj krizi, postoji novac za kvalitetne turističke projekte. Potvrda tome je i izlaganje Tomislava Lukića, savjetnika ministra Hercega koji je predstavio program potpora kroz transfere za razvoj turizma i okoliša. Od 2005., kada nije bilo osiguranih proračunskih sredstava za transfere u turizam, zaključno sa 2008. godinom u sektor turizma i okoliša putem transfera uloženo je 9,1 milijuna konvertibilnih maraka. Program potpora putem transfera nastavljen je i u 2009. godini u kojoj će kvalitetnim projektima biti dodijeljeno novih 5,5 milijuna konvertibilnih maraka Inače, sva sredstva se dodjeljuju temeljem javnog natječaja, a kriterije za dodjelu sredstava donosi Vlada Federacije.

Kreditne linije Razvojne banke F BiH predstavio je Drago Bagarić koji je naglasio kako su trenutno operativne dvije kreditne linije kroz koje se mogu finansirati projekti u turizmu.

Najveći interes sudionika izazvalo je izlaganje Johanna Hessea, prvog tajnik izaslanstva Europske komisije u BiH, koji je istaknuo kako Europska komisija trenutačno ima tvz. instrument za predpristupnu pomoć zemljama koje su u statusu onih za koje se očekuje punopravno pristupanje zajednici europskih naroda. On je kazao kako je to IPA program koji sadrži pet komponenata, dodavši da BiH trenutačno, u odnosu na status, ima pristup za prve dvije komponente, dakle institucionalnog razvoja i prekogranične suradnje. "Za sada smo u mogućnosti pružiti pomoć u okviru prve komponente koja je vezana za pomoć u razdoblju tranzicije, prijelaznom razdoblju institucionalnog razvoja. Do sada smo putem 60 projekata uložili 10 milijuna eura koji su bili namijenjeni za pomoć gospodarskom razvoju i turizmu".

O projektima prekogranične suradnje govorio je i Ivan Jurilj naglasivši kako ćemo uskoro na raspolaganju imati 14 milijuna eura koja obuhvaćaju neiskorištena sredstva od 2007., 2008. i 2009. godinu. Projekti će, također, obuhvaćati turizam, ali ne isključivo. Iskustva Republike Hrvatske o finansiranju turizma iz domaćih sredstava, ministarstava turizma i poljoprivrede i ruralnog razvoja, HBOR-a i poslovnih banaka, ali i pretpristupnih fondova predstavila je mr. sc. Dijana Katica, predsjednica uprave Hrvatskog farmera.

Drugi jučerašnji okrugli stol posvećen je ruralnom turizmu za čiji razvoj imamo potencijale, ali još uvijek ne postoji konkretan turistički proizvod ruralnog turizma. Uvodno izlaganje održala je mr. sc. Dijana Katica koja je prenijela iskustva Hrvatske u razvoju ruralnog turizma, od zakonodavnog okvira do konkretnih projekata potpora razvoju ruralnog turizma. Iskustva talijanske pokrajine Toscane sudionicima okruglog stola prenijela je Eva Pratesi, naglasivši kako Toscana ima 45 tisuća kreveta u ponudi agroturizma što je 23% ukupne talijanske ponude u agroturizmu. Pratesi je istaknula kako 40% agroturističkih kapaciteta Toscane nudi rezervaciju putem interneta, skrenuvši pozornost kako pri izboru treba voditi računa da je toscanska oznaka kvalitete "klas" a kreće se u rasponu od jedne do pet klasova.

O poziciji poljoprivredne proizvodnje i tradicionalnih proizvoda u funkciji ruralnoga turizma govorio je mr. sc. Mario Banožić, voditelj Odsjeka za turizam Vukovarsko-srijemske županije, dok je o hrvatskim standardima i normizaciji u ruralnom turizmu govorio Robert Baćac, direktor istarskog RURALIS-a. Mr. Radoslav Dodig na današnjem je okruglom stolu iznio čitav niz korisnih informacija o mogućnostima koje u sklopu stvaranja domaćeg ruralnog turističkog proizvoda nude kulturno-povijesni spomenici. Naglašavajući kako svaki povijesni spomenik nosi "svoju priču" na kojoj se može graditi uspješna turistička poruka, Dodig je otvorio i pitanje marketinga i promocije ruralnog turizma o čemu je izlagao Damir Judo s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Jugo je, uz podrobno objašnjenje PR turističkih alata i korisnih taktika u odnosima s javnošću, zaključio kako gospodarstva u ruralnom turizmu, da bi se nametnula kao alternativna ponuda, moraju biti mnogo kreativnija od hotelskih lanaca što je veliki izazov za one koji se bave marketingom i promocijom ruralnog turizma.

Sudionici okruglog stola o ruralnom turizmu složili su se da je ruralni turizam u F BiH u svojima samim začecima te predstavlja golem neiskorišteni potencijal, za čije stavljanje u funkciju treba osigurati bolji položaj obzirom na značaj koji ima u stvaranju novih vrijednosti na ruralnim područjima. A da u ovim područjima uistinu postoji neiskorišten potencijal za razvoj ruralnog turizma, sudionici okruglog stola uvjerili su se na sajamskom štandu Udruge za ruralni i regionalni razvoj Hercegovački STAP gdje je upriličena degustacija tradicijskih jela pod nazivom "Kušaj Hercegovinu" te nastavljeno druženje do kasnih poslijepodnevnih sati, saopćeno je iz REDAH-a.