
11.01.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Fena
Kao i prethodnih godina i za 2015. godinu planiran je nastavak provođenja strukturalnih reformi i restriktivne budžetske potrošnje, povećanje budžetske discipline, jačanje fiskalne odgovornosti, poboljšanje naplate javnih prihoda...
Kao i prethodnih godina i za 2015. godinu planiran je nastavak provođenja strukturalnih reformi i restriktivne budžetske potrošnje, povećanje budžetske discipline, jačanje fiskalne odgovornosti, poboljšanje naplate javnih prihoda, a sve s ciljem postizanja stabilnog i održivog budžetskog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine - rekli su za Agenciju Fena iz Federalnog ministarstva finansija.
Predloženi budžet Federacije BiH za 2015. godinu, koji je manji 5,3 posto u odnosu na prošlogodišnji, proslijeđen je zajedno sa zakonom o njegovom izvršenju u parlamentarnu proceduru. Po osnovu stand-by aranžmana s MMF-om, preciznije u okviru njegove ekstenzije, planirani su priljevi sredstava u iznosu od 200 miliona KM. Što se tiče dosadašnjih zaduženja kod MMF-a, planirano je izmirenje svih obaveza iz trećeg stand-by aranžmana do kraja tekuće fiskalne godine.
Kako navode iz Ministrarstva, emisije trezorskih zapisa i obveznica su predviđene u 2015. godini u onoj mjeri koliko je potrebno da se održi stabilnost i likvidnost Budžeta FBiH, što govori da će se uglavnom raditi o kratkoročnim prikupljanjima sredstava. Iz Federalnog ministarstva finansija su podsjetili da je zakonska obaveza za donošenje Odluke o privremenom finansiranju propisana Zakonom o budžetima u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Prema članu 35. Zakona o budžetima u Federaciji i Bosne i Hercegovine, ako Parlament ne donese budžet prije početka fiskalne godine, privremeno se, na osnovu Odluke o privremenom finansiranju, nastavlja finansiranje poslova, funkcija i programa korisnika budžeta. Privremeno finansiranje obavlja se najduže za prva tri mjeseca fiskalne godine.
U skladu s tim, Federalno ministarstvo finansija je pripremilo Odluku o privremenom finansiranju, Vlada FBiH je na svojoj 144. sjednici, održanoj 18. decembra 2014. usvojila tu odluku, te je uputila u parlamentarnu proceduru. Iz Ministarstva finansija naglašavaju da je najbolje što prije donijeti Odluku o privremenom finansiranju.
Poplave u maju prošle godine u velikoj mjeri odredile su aktivnosti i u Federalnom ministarstvu finansija.
- Poplava i klizišta su prouzrokovale štete u iznosu od blizu četiri milijarde KM, čije će se posljedice osjetiti i u narednim godinama. U situaciji kada je teško pronaći izvore finansiranja koji će biti dovoljni za finansiranje rashoda, iznalaženje finansijskih sredstava za saniranje šteta od poplava i klizišta i pomoć ugroženom stanovništvu gotovo da je predstavljalo „nemoguću misiju“. Međutim, u 2014. godini su uloženi maksimalni napori kako bi se napravile uštede na pojedinim pozicijama i ta sredstva preusmjerila poplavljenim područjima - kazali su u Ministarstvu finansija FBiH.
S obzirom da će oporavak trajati duži niz godina, kako su dodali, bilo je potrebno trajnije riješiti ovo pitanje, što se pokušalo usvajanjem Zakona o finansiranju pomoći za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom kojim su utvrđeni izvori sredstava za otklanjanje posljedica prirodne nesreće i obnovu područja zahvaćenih prirodnom nesrećom uzrokovane obilnim kišnim padavinama koje su prouzrokovale poplave na području FBiH, te Zakona o osnivanju Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji FBiH.
Udruženje poslodavaca ranije je predložilo niz mjera za ekonomski oporavak i značajniji investicioni zamah. Među prioritetima su istakli mjere za rasterećenje privrede u smislu fiskalnih i parafiskalnih nameta. Razmatranje neporeznih dažbina u Federaciji BiH (razlog i svrsishodnost uvođenja, način trošenja i dr.), dio su aktivnosti koje su u proteklom periodu vođene u Federalnom ministarstvu financija.
- Aktivno se radilo na iznalaženju rješenja u pravcu smanjenja opterećivanja poslodavaca, što bi stimuliralo rast stope zaposlenosti, kao i povećanje novih privrednih ulaganja. Zbog velikog broja parafiskalnih davanja, koja predstavljaju značajno opterećenje za privredu Federacije BiH, Vlada Federacije BiH je u 2014. godini, na osnovu izvršene analize fiskalnog opterećenja obveznika, donijela Zaključak s prijedlogom mjera smanjenja parafiskalnih davanja - podsjećaju iz ovog ministarstva.
Osnov navedenih mjera, kako dodaju, odnosio se na smanjenje obaveznih plaćanja po osnovu opće vodne naknade, naknade za opće korisne funkcije šuma i članarine turističkih zajednica, s aspekta obuhvata obveznika plaćanja, osnovice i stope za obračun.
U okviru navedenog, data su zaduženja nadležnim ministarstvima (Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Federalnom ministarstvu okoliša i turizma) da pristupe izmjenama propisa kojim se regulišu gore navedeni prihodi, a poštujući usvojene principe iz Zaključka Vlade FBiH.
Međutim, kako dodaju iz Ministarstva finansija, opća situacija i pooštreni uvjeti privređivanja koji se očekuju u ovoj godini vjerovatno će biti poticajni motiv za Vladu i poslodavce ne samo za vođenje novih rasprava na ovu temu, već i za predlaganje određenih rješenja koja bi i u Federaciji BiH trebala dovesti do racionalizacije sistema neporeznih dažbina u cilju rasterećenja privrednihsubjekata.
- Odgovor na ova pitanja pretpostavlja "političku odluku“, a to znači da bi se u okviru Vlade FBiH morala donijeti odluka o potrebi pristupanja izradi popisa neporeznih dažbina u Federaciji BiH, a u slučaju i ako se donese slična odluka prethodno bi bilo potrebno donijeti registar parafiskalnih davanja. Realizacija započetih aktivnosti u oblasti neporeznih dadžbina i politike javnih prihoda prvenstveno zavisi od usaglašavanja prioriteta ekonomske politike novih zakonodavnih i izvršnih vlasti u Federaciji s postojećim politikama, s obzirom da je 2014. godina u Bosni i Hercegovini bila izborna godina - navode iz Federalnog ministarstva finansija za Agenciju Fena.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.