Žene teško do posla: Poslodavci u BiH favoriziraju mušku radnu snagu

Od ukupnog broja radno sposobnog stanovništva u BiH, žene čine 51,6 posto populacije, a u strukturi zaposlenih ženska radna snaga sudjeluje tek 37 posto.

Pokazuju to podaci ankete o radnoj snazi koju je provela Agencija za statistiku BiH na uzorku od 10.000 domaćinstava širom zemlje. Podaci iste ankete govore i da žene predstavljaju najbrojniji dio neaktivne populacije sa visokih 61,3 posto.

"Tražim posao već godinama, ekonomistica sam po struci, međutim ili odradim nešto honorarno ili ponekad u nekoj trgovini na kraće vrijeme. Kada konkuriram za posao, bilo je i pitanja da li sam udata, koliko djece imam i slično, pa poslije taj posao dobije muškarac", kazala je jedna četrdesetogodišnja Banjalučanka za Nezavisne novine.

Iz udruženja za zaštitu prava žena poručuju da žene često i ne traže radno mjesto, jer su obeshrabrene pa se i rijetko javljaju na biroe za zapošljavanje.

"Činjenica je da je generalno teško doći do zaposlenja u BiH, a pogotovo populaciji iznad 50 godina, među kojima je ponajviše žena koje su izgubile svaku nadu u zaposlenje i više se i ne javljaju nadležnim službama za zapošljavanje", kazala je Azra Hasanbegović, direktorica Udruženja "Žena BiH" iz Mostara.

Aleksandra Petrić, izvršna direktorica Fondacije "Udružene žene" iz Banjaluke, naglasila je da javne politike ne štite dovoljno žene niti unapređuju njihovu konkurentnost na tržištu rada.

"Poslodavci favoriziraju mušku radnu snagu, dok se žene najčešće zapošljavaju, kada je riječ o javnom sektoru, u pravosuđu i administraciji, dok ih kod privatnih poslodavaca najviše radi u prerađivačkoj i tzv. lakoj industriji", rekla je Petrić.

Dodaje da nije rijedak slučaj da poslodavci pri zapošljavanju postavljaju neugodna pitanja budućim radnicama, kao i da se ne cijeni biološko uloga žene u društvu i njena funkcija brige o potomstvu.

"Nesavjesni poslodavci ženama postavljaju pitanja o bračnom statusu i planiranju potomstva, da bi izbjegli plaćanje porodiljnog odsustva, izbjegavaju da ih angažiraju jer im je isplativije zaposliti muškarce, što direktno utječe na postotak zaposlenih žena", istakla je Petrić.

Snežana Šešlija iz Doboja, predsjednica Udruženja građana "Tolerancijom protiv različitosti" (ToPeeR), rekla je da veliki broj žena radi na crno te da poslodavci masovno vode računa da ne zapošljavaju potencijalne porodilje.

"Zbog tradicionalnih odnosa u našem društvu nismo svjesni jednakosti muškaraca i žena, a ima i rijetkih slučajeva da obitelji ili muževi ne dozvoljavaju ženama da rade", kazala je.

Provedena anketa pokazuje i da u kategoriji nezaposlenih najviše ima žena između 25 i 50 godina, kao i da je najveći broj njih preko 50 godina starosti neaktivno u traženju zaposlenja.