Halilbašić: Izgradnja vlastitih brendova je budućnost obućarstva
Kompanija Thema koja se bavi lohn poslovima u oblasti obućarske industrije radi pola milijuna pari gotovih cipela godišnje i ima izvoz od oko 5 milijuna eura.
Stručan kadar u oblasti obućarstva je još uvijek adut koja industrija obuće u BiH ima na svojoj strani. Ali bez dotoka novih, obrazovanih kadrova sve teže će u budućnosti biti održavati ovu oblast konkurentnom ili pak razmišljati o stvaranju vlastitih brendova u oblasti obuće i tekstila, kaže za ekapija.ba Omer Halilbašić, direktor i suvlasnik kompanije Thema iz Gradačca, koja se bavi lohn poslovima(poslovi obrade, dorade i prerade uvezene robe) u oblasti obućarstva.
Što se tiče budućnosti lohn poslova na ovom području kaže da ono pruža dobre uvjete za klijente iz Zapadne Europe jer vrlo brzo mogu reagirati na njihove zahtjeve za isporuku.
Međutim i obućari i kožari i tekstilici su, kaže, svjesni da budućnost nije u lohn poslovima nego u izgradnji svog vlastitog brenda i proboju na europsko tržište. Halilbašić smatra da je to, u ovakvoj situaciji u kakvoj se trenutno nalazi država i čitava ekonomija, teško izvodljivo.
Navodi da smo prije rata smo imali dosta velikih poznatih brendova i u obućarstvu i tekstilnoj industriju, puno velikih firmi po 6-8.000 uposlenih radnika kao što su Union iz Tuzle, Bosna iz Banja Luke, Borac Travnik, Kula Gradačac, Zlatka Vuković iz Mostara i druge. Sve to pokazuje da smo imali i znanje i obrazovane kadrove.
"To znanje još postoji i još uvijek ga dosta koristimo. No to bi uskoro mogao postati i problem jer nema dotoka novih kadrova. Tako, trenutno nemamo ni jedan fakultet za obrazovanje stručnih kadrova, a sve je manje i srednjih škola iz ove oblasti'', priča nam on.
Tako recimo oni, kao i druge tvornice iz ove oblasti, trenutno imaju problem da nađu inžinjera obućarstva. Pokušali su preko Udruženja tekstila, obuće i kože BiH, gdje je Halilbašić član izvršnog odbora, sa vlastima naći rješenje za taj problem. Prema njegovim saznanjima nakon toga je u RS-u prošle godine otvoren prvi studij za obućarstvo što će, smatra, pomoći ovoj branši.
Navodi da bi u ovom trenutku, i uz razumijevanje vlasti koje bi trebale stvoriti povoljno poslovno okruženje smanjenjem poreza i doprinosa, u ovoj oblasti mogao veoma brzo zaposliti značajan broj ljudi. Dodaje da lohn poslovi ne mogu izdržati ovolike namete poreza i vanporezna izdavanja te da se poslodavciiz tog razloga ne odlučuju na nova zapošljavanja.
LOHN POSLOVI NE MOGU IZDRŽATI VISOKE NAMETE NA PLAĆE
Smatra da opterećenje po osnovu poreza za gospodarske subjekte u proizvodnji ne bi trebalo biti veće od 40 posto. ''Dok to ne bude neće biti prostora za nova zapošljavanja kao ni ulaganja u nove tehnologije, što je neophodno kako bi se probili na tržištu EU-a. Ako to ne budemo stvarili ekonomija ne može biti konkurentna na zapadnom tržištu'', smatra on.
Svjesni su da mora postojati državni aparat, da se on mora plaćati, ali navodi da mora postojati aparat koji može biti efikasan sa mnogo manje uposlenih. Bez toga, kaže, teško ćemo na zelenu granu.
Inače, kompanija Thema godišnje izveze oko pola milijuna pari gotovih cipela, a ukupan izvoz kreće se od oko 5 milijuna eura. Imaju dugoročniju suradnju sa tri klijenta iz Zapadne Europe i to iz Italije, Slovenije i Austrije.
"Ulažemo svoje znanje u izradu muških i ženskih cipela, a radimo sa njihovim materijalom i kreacijama", navodi Halilbašić. Sjedište kompanije je u Gradačcu, a pogon sa 180 zaposlenih imaju u RS-u u mjestu Tarevcu kod Modriče.
|
STRUČNA RADNA SNAGA PREDUVJET ZA RAZVOJ VLASTITIH BRENDOVA Direktor kompanije Thema smatra da za izgradnju vlastitih brendova imamo dobre pretpostavke. Tu je, navodi, stručna radna snaga koja je još nosi znanje iz onog sustava, ali im sada, u ovom trenutku, treba i mlada radna snaga. Naime, oni koji su završili fakultete prije rata uskoro idu u mirovinu tako da će uskoro čitav sektor ostati bez tih kadrova te zbog toga problem nedostatka stručnih kadrova kako onih sa visokom stručnom spremom tako i sa srednjom, smatra alarmantnim. Gajiti nadu da možemo napraviti svoje brendove sa starim kadrom ili sa neobučenim kadrom je, smatra, iluzorno. Jedna od problema je, kako ističe, i to što ne postoji ni kratkoročni ni dugoročni plan razvoja ove oblasti. "Mora postojati plan o tome u koje oblasti želimo razvijati. Ako je to energetika, infrastruktura, obućarstvo idemo u to ozbiljno, uraditi plan razvoja, vidjeti što nam treba, koji kadrovi nedostaju i sl. Bez toga nema razvoja. Znaju to ljudi kod nas raditi, ali je problem u usklađivanju svih razina vlasti kako bi se zajednički krenulo u to, navodi on. |
D.Kozina
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.
