20.02.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: SRNA
Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva u hrani, koji je na snazi u RS-u, bit će dopunjen, a kod polutrajnih proizvoda ostaje maksimalna količina ukupnih fosfata od pet grama po kilogramu.
Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva u hrani, koji je na snazi u RS-u, bit će dopunjen, a kod polutrajnih proizvoda ostaje maksimalna količina ukupnih fosfata od pet grama po kilogramu.
Na sastanku predstavnika mesoprerađivača s nadležnim u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a dogovoreno je da bi već u ponedjeljak trebalo da se odlukom dopuni Pravilnik o upotrebi prehrambenih aditiva tako da dođe do povećana sadašnje dozvoljene granice sadržaja fosfata u mesnim proizvodima koji se ne tretiraju polifosfatnim aditivima.
Predsjednik Udruženja meoprerađivača RS-a Nemanja Vasić je rekao u izjavi novinarima da će u proizvodima, koji se tretiraju polifosfatima, prirodni sadržaj polifosfata na koji mesoprerađivači ne mogu utjecati, biti dozvoljen u višem nivou u odnosu na sadašnju dozvoljenu granicu od pet grama po kilogramu.
Vasić nije mogao tačno precizirati novi iznos, ističući da se zna da je granica u Srbiji osam, a u Crnoj Gori sedam za trajne proizvode (šunka, suvi vrat...).
On tvrdi da se u ove proizvode ne dodaju polifosfati, ali zbog prirodnog sadržaja u mesu, postoje negativni nalazi u laboratorijama.
Pomoćnica ministra poljoprivrede za resor veterinarstva Radmila Čojo pojašnjava da će se u Pravilnik unijeti lista proizvoda koji se ne smiju tretirati s fosfatima, te se oni u njima neće ni tražiti.
Ona kaže da je Pavilnik o upotrebi prehrambenih aditiva, osim boja i sladila u hrani, koji je na snazi u Republici Srpskoj, u potpunosti usaglašen sa regulativama EU i praksom zemalja u okruženju.
Mesošrerađivači u RS-u su raniji naveli da je dosad bilo dozvoljeno da u kilogram mesa proizvoiđači dodaju maksimum pet grama fosfata po kilogramu.
Novim pravilnikom inspekcija računa dodate fosfate zajedno s prirodnim, koji se već nalaze u mesu. Stoga je većina proizvoda, i bez dodataka, kršila pravilnik i nije bila za upotrebu.
Mesoprerađivači u RS-u su ukazivali da, primjera radi, kulen, plećka, suvi vrat, pršut..., ne bi smjeli da budu u prodaji, jer imaju više od pet grama fosfata, a isključivo se radi o prirodnim fosfatima koji su već sadržani u mesu.
Upozoravali su i da bi po novom pravilniku, morali da proizvode robu od lošijeg mesa.
Iz resornog ministarstva su ranije naveli da se fosfati u industriji mesa vještački dodaju sirovini radi popravke organoleptičkih osobina proizvoda i vezivanja veće količine vode, kao i da ne postoji laboratorijska analiza kojom se mogu razlikovati dodati od prirodnih fosfata, pa se njihova količina u mesnim proizvodima izražava kao ukupna.
Povećan sadržaj fosfata u pojedinim proizvodima znači da ih ima u količini koja nije uobičajena za tu vrstu hrane i da konzumiranje ovakve hrane može dovesti do posljedica po ljudsko zdravlje.
Razlog za određivanje gornje granice sadržaja ukupnih fosfata je zdravstvena sigurnost namirnica, a propisivanje gornje granice količine dodatih fosfata vrši se radi sprječavanja obmane potrošača u pogledu kvaliteta proizvoda.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.