Igor Crnadak: Perspektiva BiH isključivo vezana za EU

Igor Crnadak, novi ministar vanjskih poslova, preuzimanjem bh. diplomatije preuzeo je "vruć krompir" u ruke s kojim će se morati znati izboriti.

U intervjuu za "Nezavisne" Crnadak najavljuje da će dva ključna prioriteta biti evropski put i regionalna saradnja.

"MIP ćemo potpuno staviti u funkciju ovog posla koji je od ključne važnosti", ističe on.

Prvo pitanje koje se nameće samo po sebi jeste da li ste upoznati s teškim organizacionim i lošim finansijskim stanjem koje Vas dočekuje u sjedištu diplomatije i DKP mreži?

-Jedan broj informacija imam, jer sam pokušao da se pripremim za jedan ovakav posao iz pozicije nekoga ko je kandidat. Naravno, detaljno upoznavanje sa svim problemima u Ministarstvu inostranih poslova (MIP) i uopšte u bh. diplomatiji očekuje me tek po preuzimanju dužnosti.

Uglavnom, upoznati ste sa činjenicom da postoje prilični problemi?

-Apsolutno.

Šta je prvo što ćete uraditi kao novi ministar vanjskih poslova nakon što i zvanično preuzmete dužnost?

-Mislim da ministar inostranih poslova u principu ne može povući nekakav spektakularan potez koji bi ne znam kako odjeknuo, ali u svakom slučaju, ono što me odmah očekuje jeste kompletiranje tima i kabineta i, naravno, prvi međunarodni kontakti, posjete i razgovori s onim destinacijama i ljudima koji su u ovom trenutku za BiH najvažniji.

Šta će biti prioritetni pravci vanjske politike u Vašem mandatu?

-Treba svakako imati na umu da okvir spoljne politike zadaje Predsjedništvo BiH, dok MIP ima najvažniju ulogu u provođenju te politike. Imajući to na umu, mislim da se jasno definiše nekoliko prioriteta. Jedan je svakako i evropski put BiH, jer MIP nosi dobar dio tog tereta i obaveza, a vrlo važno će biti nastaviti regionalnu saradnju i podići je na viši nivo.

S tim u vezi, BiH bi u mandatu ovog saziva Vijeća ministara, po ubrzanoj proceduri, trebalo da aplicira i konačno dobije status kandidata u EU, pri čemu će uloga šefa diplomatije biti jedna od ključnih. Na koji način namjeravate dati svoj doprinos da se BiH domogne ovog strateškog cilja?

-Mi ćemo MIP potpuno staviti u funkciju ovog posla koji je od ključne važnosti, jer danas je već svima jasno da je perspektiva BiH, kao i ostalih zemalja regiona, isključivo vezana za Brisel, odnosno EU. Potpuno sam svjestan odgovornosti MIP-a, i uzimajući u obzir i određene probleme i mane naše diplomatije, mislim da ćemo biti u stanju da ovaj zadatak uradimo na pravi način, iako je, u slučaju BiH, procjene uvijek nezahvalno davati. Imamo Zajedničku izjavu o evropskoj opredijeljenosti, imamo opredjeljenje svih partija, imamo Savjet ministara i Predsjedništvo koje je ovaj kurs zadalo, i sada nam preostaje da idemo korak po korak.

Smatrate li da bi provođenje Zajedničke izjave u praksi moglo da bude ipak lakše od prognoza koje su govorile da tek slijedi najteži dio posla?

-Teško je sada dati neke procjene. Činjenica je da ovaj saziv Savjeta ministara dolazi u momentu kada su očekivanja građana ogromna, jer su svi očekivali da će 20 godina nakon rata mnogo bolje da žive. Ja ću dati svoj lični doprinos, a nadam se zaista i ostale kolege, da Savjet ministara funkcioniše na principu kompromisa i donošenja odluka koje su dobre za sve u BiH, za razliku od nekih koji su funkcionisali na konfliktima, koje su nekada čak i namjerno proizvodili. Naravno, važno je napomenuti da neće biti mogući pravi napredak i pravi rezultati ukoliko se ne postigne i minimalno zajedničko opredjeljenje svih nivoa vlasti da se ide tim putem.

Da li je konačno moguće napraviti iskorak i sve resurse staviti u službu jačanja ekonomske diplomatije, koja nam je nasušno potrebna?

-Svakako, jačanje ekonomske diplomatije, koja u cijelom periodu od rata do danas nije iskorištena na pravi način, također će biti jedan od prioriteta. Mislim da našu diplomatiju treba staviti u funkciju dovlačenja ljudi zainteresovanih za investiranje u BiH, ali to podrazumijeva i dobre rezultate u drugim resorima. Mi naprosto moramo popraviti opšti poslovni ambijent i učiniti ovu zemlju atraktivnijom za ulaganja.

BiH je jedina država u regiji koja još nema zakon o vanjskim poslovima, čije bi donošenje, između ostalog, uveliko depolitiziralo samo stanje u diplomatiji. Kako do konsenzusa po ovom pitanju?

-Da, zaboravio sam to pomenuti kad smo govorili o prioritetima. Tim prije jer se u javnosti u posljednje vrijeme može vidjeti da se očekuje da ovaj zakon konačno bude usvojen. Međutim, realnost je da taj zakon već godinama stoji potpuno zakovan u našim političkim i nacionalnim odnosima. Imam namjeru da se bavim ovim problemom, ali procjene ne bih davao dok ne sagledam sve stavove političkih partija koje učestvuju u novoj većini i dok ne bude jasno da li postoji neki put kojim se može proći.

Neka kritičari sačekaju Kako biste odgovorili kritičarima koji smatraju da nemate dovoljno iskustva za odgovornu dužnost šefa bh. diplomatije? -Svako ima pravo da kritikuje, a rezultat svakog od ministara će reći o njemu i njegovoj sposobnosti da radi posao koji je preuzeo. Dakle, mislim da imam potrebno međunarodno iskustvo koje se tiče i partijskog dijela, gdje od 2009. vodim većinu međunarodnih poslova PDP-a i u Evropskoj narodnoj partiji (EPP) i u Međunarodnoj demokratskoj uniji, a s druge strane i institucionalno, kao član Komisije za evropske integracije Narodne skupštine RS, kao zamjenik ministra odbrane BiH, koji je bio nadležan za sve međunarodne aktivnosti, kao svojevremeno i šef Koordinacionog tima BiH za NATO integracije, itd. Sve su to stvari koje su dobra baza, ali evo, kritičari neka sačekaju pa neka vide kako će to ići.