Švedske klompe od bosanskog drveta hit u Americi

Kako u BiH ima još uvijek zanimljivih i neispričanih priča pokazuje i primjer kompanije Maguba koja već četiri godine u maloj općini Turbe kod Travnika proizvodi poznate švedske klompe, moderniziranog dizajna, i plasira ih na tržište SAD-a.

O tome što je ovu tvrtku iz Švedske dovelo u BiH Senada Selimović, direktorica ove kompanije, za ekapija.ba kaže da su vlasnici zbog troškova poslovanja i proizvodnje odlučili istu premjestiti u neku drugu zemlju, a onda je odluka pala na BiH. Ona je za to vrijeme radila kao šef proizvodnje u toj kompaniji u Švedskoj.

Kako bi počeli poslovanje kupili su poslovne prostore od Porezne uprave Novi Travnik veličine 1700 kvadrata i počeli sa proizvodnjom. Budući da je potražnja za ovim jedinstveno dizajniranim klompama rasla, rasla  i njihova proizvodnja i zapošljavanje novih radnika. Tako od početnih 12 sada imaju oko 40-tak radnika.

Kako je prepoznato njihovo poslovanje pokazuje i činjenica da je priije nekoliko dana Selimović sa svojim projektom prošla zahtjevnu selekciju programa The Challenge  švedskog Veleposlanstva u BiH, iz kojeg se kompanijama koje imaju dobre projekte dodjeljuju grant sredstva.

Selimović kaže da su kroz ovaj program dobili grant sredstva od 15.000 eura što je za njih, navodi, velika stvar jer sa tim sredstvima namjeravaju nabaviti sušaru za drvo koja će im pomoći da zaokruže proizvodni proces u firmi i povećanju proizvodnju.

Maguba ima svoju pilanu u kojoj režu balvane, ali su do sada morali drva slati u sušaru u Donjem Vakufu. To je bio bio jedini dio posla koji nisu mogli raditi u kompaniji. "Sa novim sušarama kapaciteta 50 kubika taj će problem biti rješen", priča nam naša sugovornica.

Inače, većina sirovine koju koristi u proizvodnji nabavlja u BiH-od drveta, konca, ljepila, jedan dio postava, kartonske kutije i sl. Jedino kožu i eksere nabavljaju u inozemstvu.

"Veći dio sirovine kupujemo u BiH, ali kožu uvozimo iz Holandije budući da nam je za ove klompe potrebna specijalna koža koja je dosta jaka. Moramo raditi samo sa prvoklasnom kožom da bi klompa dobro stajala. U Ljubljani nabavljamo specijalne niklovane eksere jer takva proizvodnja ne postoji u BiH", priča nam Selimović.

Godišnje kompanija proizvede preko 44.000 pari klompi koje onda idu za Švedsku i nakon toga se šalju za američko tržište.

O tome postoje li planovi za plasiranje proizvodnje na domaće tržište, odnosno tržište bivše Jugoslavije, kaže da će o tome biti govora u budućnosti.

D.Kozina