Alternativa MMF-u: Federacija traži spas u Turskoj!?

Federacija je u teškoj financijskoj krizi i jedini spas za proračun je zaduženje kod komercijalnih banaka i veće rezanje troškova, zaključak je, koji su nakon sjednice Vlade koja je jučer održana u Mostaru iznijeli premijer FBiH Fadil Novalić i ministrica financija Jelka Milićević.

Upakiran kredit

"Situacija je dosta teška. Aranžman s MMF-om je istekao prije dva dana. Nedostaje nam tih 200 milijuna, kao i 54 milijuna od Svjetske banke, a i 30 milijuna iz predviđenog profita BH Telecoma", kaže Novalić.

Navodi kako se sada sagledavaju mogućnosti zaduživanja kod komercijalnih banaka.  "One nude niže kamatne stope od MMF-a, čak i dvostruko", tvrdi Novalić. Nije želio precizirati o kojim se bankama radi.

"Zamolili smo jednu Vladu, jedne zemlje da svoje banke stavi na raspolaganje po preferencijalnom režimu. Oni su odgovorili da su upakirali za nas sredstva koja bi mogla biti amortizer točno u visini kolika su sredstva MMF-a", kazao je Novalić.

Iako on nije htio otkriti o kojoj zemlji se radi, od izvora bliskih SDA doznajemo, kako je u pitanju Turska. Po tim informacijama predsjednik SDA i član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović, osobno se zauzeo i zatražio financijsku pomoć od turskih vlasti s kojim ima dobru suradnju, ukoliko propadne aranžman s MMF-om.

Premijer je kazao kako je na Vladi dogovoreno, da svako ministarstvo sagleda situaciju i predloži uštede.

Ogromni deficit

Ministrica financija Jelka Milićević nešto je drukčije  opisala saniranje manjka od Novalića, a njih dvoje  iznosili su i različite cifre o manjku.

"MMF i svjetske financijske institucije su naši partneri, ali mi za njih nismo ozbiljni partneri. Dinamika u proračunu će nam biti narušena i morat ćemo krenuti ka traženju alternativnih izvora financiranja", kazala je Milićević.

Dodala je da će se u pregovore sa komercijalnim bankama krenuti u dva pravca.

"Jedan je kroz prodaju, odnosno potraživanje prema javnim poduzećima, koje bi otkupile komercijalne banke, a drugi dio su aranžmani s bankama, koji bi bili nadomjestak aranžmanu s MMF-om", kazala je Milićević. Pojašnjava kako Vlada ima trenutno potraživanja od javnih poduzeća u iznosu od, oko 200 milijuna maraka te se bankama planira prodati 100 milijuna tog duga.

Domaće banke

Ona kaže kako se Udruženje banaka u BiH javilo Vladi i ponudilo pomoć, a po njenim riječima sve banke su zainteresirane za financiranje proračunskog deficita i javnih investicija.

Kada su u pitanju kamate, ona tvrdi kako je ta stopa povlaštena jer i oni imaju interes za plasiranje novca.

Ministrica se osvrnula i na rezove kazavši kako su plaće i mirovine redovni izdaci u koje se za sada ne planira dirati.

"Transferi raseljenim, poljoprivrednicima, kulturi, sportu itd. je ono što će prvo doći na udar", kaže Milićević.

Gilja na čelu Elektroprivrede HZHB

Federalna Vlada jučer je dala suglasnost novom Nadzornom odboru  Elektroprivrede HZHB za  smjenu aktualne Uprave, a za v.d. generalnog direktora postavljen je Marko Gilja. Ministrica Jelka Milićević je obrazlažući ovu odluku kazala, kako je Vlada dobila gotove podatke i donijela odluku, a odluka je, kaže donesena najviše na osnovu revizorskog izvješća, koje je ocijenjeno sa rezervom. Kaže kako je Uprava imala šansu da obrazloži situaciju novom NO, ali da to nisu uradili.

"Imali su prostora i vremena da se razjasne sa NO i skupštinom u ranijim periodom i sami između sebe. Rukovodilo nas je to što je revizorsko izvješće dobilo ocjenu sa rezervom. Jesmo ili pogriješili ili ne pokazat će aktivnosti, a morat će se pokrenuti i pitanje, tko je imao pravo da gomila i dopušta toliko dugovanje drugog poduzeća (Aluminij)", kazala je Milićević.

Govoreći o imenovanju Gilje kazala je kako mu je ostavljeno da sam sastavi svoj tim te kako se radi o osobi, koja će znati odraditi posao za koji je imenovan.

Odbačena imenovanja

Vlada FBiH jučer nije dana suglasnost na prijedlog rješenja za imenovanje jednog člana Državne regulatorne komisije iz FBiH, kao ni na prijedlog za imenovanje jednog člana Regulatorne komisije FBiH. Nisu prihvaćena ni rješenja o imenovanju članova Upravnog odbora "Agencije za vodno područje rijeke Jadranskog mora" Mostar i "Agencije za vodno područje rijeke Save" Sarajevo.

Smanjenja doprinosa

U žurnu parlamentarnu proceduru, pojasnila je Milićević, jučer su poslane izmjene i dopune zakona o porezima i doprinosima. Izmjene se tiču poticanja djelatnosti  kožarske industrije, tekstilne, rudarstva i još nekih djelatnosti.

"Odredili smo da je to povlaštena stopa za uplatu poreza i doprinosa do plaće od 500 maraka. Za ovu plaću ukupni porezi i doprinosi bit će 150 maraka. Na taj način pokušavamo animirati ljude da svoja prava po mirovinskom ostvare po povlaštenoj stopi, a istovremeno stvaramo i konkurentnost tih djelatnosti", kazala je Milićević.

Cilj ukidanje ugovora sa vladinim zaposlenicima

Novalić se jučer osvrnuo i na novi zakon o radu koji još nije usvojen i oko koga se stvorila ogromna fama. Premijer tvrdi kako usvajanjem ovoga zakona neće doći do otpuštanja radnika te kako je potpuno benigan.

"Nas u tom zakonu jedino zanima to, da se kolektivni ugovori suspendiraju jer ovi sadašnji ugovori, koji se odnose na vladine uposlenike proizvode štetu od oko 200 milijuna maraka godišnje. To je interes Vlade", kaže Novalić. Sa druge strane, interes poslodavaca je, po Novaliću, da se napravi zakon koji labavije gleda na radno vrijeme, da se vrednuju vrline i vještine, a ne godine i da postoji ograničen rok  na kolektivne ugovore, koji su proistekli iz zakona o radu jer se to stalno mijenja.