Grabovica: Lopta je u šesnaestercu Vlade i Ministarstva rudarstva FBiH

Velika se buka digla nakon sastanka Sindikata radnika rudnika FBiH, Vlade FBiH i elektroprivrednih kompanija u Federaciji na kojem je potpisan Sporazum o formiranju Fonda za razvoj i modernizaciju rudnika. Prema tumačenju Sporazuma direktora Elektroprivrede BiH Elvedina Grabovice dogovoreno je bilo da se poveća cijena električne energije, dok je federalni premijer Fadil Novalić to shvatio tako da treba smanjiti plate uposlenima u Elektroprivredi, kako bi se taj fond napunio. Još se ne zna kako će se taj fond napuniti, jer ni u Sporazumu nije jasno definisano, ali jedno je jasno - ni građani ni zaposleni u Elektroprivredi nisu za opciju da oni plaćaju modernizaciju rudnika.

Očuvanje sistema

• Jeste li proteklih dana razgovarali i sa kim iz Vlade FBiH o formiranju Fonda za rudnike i odakle bi se to trebalo finansirati?

- Nakon onog sastanka na kojem smo potpisali Sporazum, nismo imali nikakvih zvaničnih kontakata. Zvanični tekst Sporazuma smo potpisali i mi ćemo ispoštovati sve dalje korake koji se budu od nas tražili kako bi se predloženo ispoštovalo.

• Je li konačno jasno ko će plaćati to, građani ili radnici Elektroprivrede i rudnika?

- Mislim da to ni u samom tekstu Sporazuma nije jasno niti definisano. Tu stoji član sedam da će se formirati fond i da će se on puniti po principu da će se za njega odvajati fening po proizvedenom kilovatu struje.

• Kako to da Sporazum različito razumijete Vi i premijer Novalić?

- Ne vidim ja da mi to različito razumijemo. Ja sam samo htio da skrenem pažnju i premijeru i javnosti da ako neko stvarno misli da će fond napuniti uštedama u Elektroprivredi, bojim se da ćemo imati problema s tim. Prema Sporazumu, sredstva koja se izdvoje iz Elektroprivrede BiH utrošit će se za modernizaciju i razvoj rudnika u iznosu od 75 posto, 15 posto će ići za uplatu PIO/MIO i 10 posto za pomoć ugroženim kupcima električne energije. Mislim da ova neophodna sredstva neće moći biti dostatna iz racionalizacije poslovanja elektroprivrednih kompanija. Niko ne bježi od te racionalizacije, također ni ja ne vidim ništa sporno u tome da se radi na dodatnim racionalizacijama. Da se može, mi smo pokazali kroz dosadašnja ulaganja od 200 miliona jer smo mi upravo ta sredstva iz poslovanja Elektroprivrede izdvojili i preusmjerili u modernizaciju rudnika. Međutim, ono što ja uporno potcrtavam je da ne trebamo ni rudnike ni kupovanje socijalnog mira rudara ili građana koji se protive poskupljenju električne energije donositi nauštrb očuvanja ukupnog elektroenergetskog sistema. Dakle, moramo znati da EP strateški mora sredstva preusmjeravati i planirati za nove blokove. S obzirom na to da 2018. godine postojeći blokovi izlaze iz upotrebe, ogroman iznos sredstava će se morati preusmjeriti na gradnju novih objekata, tako da moramo voditi računa ne samo o rudnicima, već i očuvanju ukupnog elektroenergetskog sistema. Moje ili premijerovo viđenje više nije bitno, bitan je elektroenergetski sistem, ali moja obaveza je da ukažem javnosti i svima onima koji donose odluke na činjenicu da EP sama ne može napuniti ovaj fond, u to sam siguran, niti zbog zakona ni zbog potreba, a pogotovo ne zbog logike.

• Znači, rješenje nije ni u poskupljenju struje, niti u smanjivanju plata?

- Mislim da treba napraviti prije svega sistemski pristup rješenju, analizirati ukupne potrebe, definisati izvore sredstava, izvršiti analizu potreba i za racionalizacijom, pa i za eventualnim poskupljenjima ukoliko bude trebalo, ali ne u nekim enormnim iznosima, dakle naći mjeru u svemu.

• Ne zna se, dakle, kada će se znati šta će biti?

- Čekamo dalje korake. Član sedam Sporazuma kaže da se obavezuje federalno Ministarstvo energije, rudarstva i industrije da u saradnji sa menadžmentima Elektroprivrede BiH  i Elektroprivrede HZHB sačiniti akt po kojem će izvršiti izdvajanje sredstava u visini od 0,01 KM po kilovat-satu proizvedene električne energije i oformiti fond za razvoj i modernizaciju rudnika uglja, pomoć socijalno ugroženim kupcima električne energije i kućanstva i jačanje kreditne sposobnosti elektroenergetskih kompanija. Dakle, ovdje je jasno da se federalno Ministarstvo obavezuje da u saradnji s nama treba donijeti odluku, a mi smo spremni i na raspolaganju smo da zajedno radimo na tome. Ali lopta je je u šesnaestercu Vlade i Ministarstva. Dužnost nam je samo da upozorimo javnost da, ako misle da je to Elektroprivreda sama u stanju apsorbirati, bojim se da ili nije sagledana cjelokupna situacija kako treba, ili je to opet neko medijsko bacanje prašine u oči ili bježanje od problema. Mi ne bježimo, mi smo tu da damo sve od sebe da se taj fond i ono što je potpisano i realizuje. Da li je uredu da dođe do povećanja električne energije, nisam mjerodavna osoba koja to treba da kaže, ali ovo je bacanje prašine u oči da se ne priča o onome što je potpisano i onome što treba uraditi, nego o tome treba li poskupjeti struju i o tome kolika je plata radnicima Elektroprivrede. Hajmo sad to da zanemarimo, je li velika plata ili nije, nego hajde da vidimo kako da riješimo ovo što smo potpisali.

• Formiranjem Koncerna Vlada FBiH i Elektoprivreda preuzele su na sebe dugove. Šta je od toga ispunjeno, šta još nije?

- Vlada je već uplatila 175 miliona i mislim da bi se zadnja tranša tih obaveza trebala realizovati u ovoj godini, čime bi se ti uvjeti u potpunosti ispunili. Mi smo preuzeli 204 miliona od čega je preko 180 miliona već investirano i u završnoj su fazi tenderi za nabavku preostale opreme u cjelokupnom iznosu.

Projekti

• Dokle se došlo sa realizacijom Bloka 7, hoće li kasniti početak gradnje?

- Trenutno smo u završnoj fazi evaluacije gdje očekujemo konačnu ponudu od kineske Exim banke koja bi kreditirala po preferencijalnom modelu, po najpovoljnijoj kamatnoj stopi taj projekt i mi očekujemo da se Vijeće ministara i federalna Vlada iskoordiniraju da dostave kineskoj izvoznoj banci pismo namjere i pismo podrške tom projektu, nakon čega bismo dobili ukupnu cijenu koštanja, odnosno parametre finansiranja tog projekta. Nakon toga bismo finalizirali naš prijedlog, proslijedili ga ponovo u procedure Nadzornom odboru, Vladi i Parlamentu koje su neophodne da bi se potpisao taj ugovor, i onda bi on takav trebao stupiti na realizaciju.

• Predstavnici kineskog konzorcija bili su nedavno u Vladi FBiH na sastanku, šta je dogovoreno?

- Dogovoreno je da će Vlada raditi na dobijanju saglasnosti od Vijeća ministara, međutim, tome ima već skoro i dva mjeseca, ali nemamo potpisano pismo namjere tako da već samim tim gubimo određeno vrijeme. Čekamo, ali nije ništa u našim rukama.

• Šta je sa hidroelektranom Vranduk, vjetroparkom Podveležje, dokle su ti projekti?

- Ti projekti se rade u saradnji sa međunarodnim kreditorima EBRD-om i EIB-om, konkretno Vranduk, a Podveležje u saradnji sa KfW-om. Za Podveležje smo u fazi dobijanja saglasnosti za raspisivanje tendera, a tender za Vranduk je u fazi evaluacije. Prikupljene su ponude, sada se pregovara sa bankom.

• Hoće li se početi na vrijeme sa gradnjom?

- Mi smo to u našim planovima trebali početi davno, međutim, zbog komplikovanosti procedura, dobijanja svih dozvola i kreditnih sredstava i tako dalje nismo još, ali se nadam da bi se to moglo početi vrlo brzo.

• Pri kraju ste četverogodišnjeg mandata, jeste li zadovoljni onim što je urađeno u ovom periodu? Čime jeste, čime niste?

- Može se reći da smo djelimično zadovoljni urađenim. Prije svega, mislim da možemo biti zadovoljni investicijama, s jedne strane možemo biti zadovoljni time što smo ispunili plan investicija u rudnike, ali s druge strane ne možemo biti zadovoljni stanjem koje je ostavljeno, jer te investicije nisu polučile željene rezultate. Iako nije u našoj nadležnosti većina tih problema, ne možemo biti zadovoljni stanjem u rudnicima. Ono čime se ponosimo jeste to da smo jedina uprava koja je sve četiri godine svog mandata pozitivno poslovala, koja je sve četiri godine ostvarila i finansijski i plan proizvodnje, uprava smo koja je tri puta oborila rekord proizvodnje u zadnjih dvadeset godina, investirali smo preko 700 miliona što u proizvodne, što u distributivne djelatnosti. Zadovoljni smo i da smo ipak nakon četiri godine uradili sve neophodne pripreme za početak gradnje sva tri kapitalna proizvodna objekta - i Bloka 7 i HE Vranduk i VE Podveležje, s tim što nam je žao što nismo stavili kamene temeljce, nismo ih direktno pustili u proizvodnju.