Uzgoj kineske biljke: Od školskog rada do roditeljskog biznisa

Miodrag Torbica iz Prijedora započeo je uzgoj kineske biljke paulovnije, nakon što je njegov sin s tom biznis idejom pobijedio na takmičenju učenika srednjih škola iz preduzetništva.

 "Riječ je o najbrže rastućoj biljci na svijetu jer godišnje raste šest metara, doseže visinu i do 25 metara i ima listove duge i do 70 centimetara. Jednokratna investicija isplaćuje se dugi niz godina jer nakon sječe nema potrebe za ponovnom sadnjom, nego drvo iznova raste iz svoga panja čak i do 17 puta", rekao je Srni devetnaestogodišnji Stefan Torbica.

Stefan i njegov školski kolega i vršnjak Edvin Karabašić za ovu neobičnu biljku čuli su i ranije i nisu imali dileme kada je Agencija za ekonomski razvoj grada Prijedora "PREDA-PD" početkom godine pozvala učenike završnih razreda srednjih škola da se takmiče u izradi najboljeg biznis plana.

"Sve u vezi sa paulovnijom je fascinantno. Kad sam prvi put čitao o tome na internetu, izgledalo mi je kao neki članak iz naučne fantastike. Nisam mogao vjerovati da to postoji, a da se za to ne zna. Biljka vodi porijeklo iz Kine i još nije raspostranjena kod nas", rekao je Stefan Torbica.

On kaže da je bila visoka temperatura vazduha kada je otac dovezao sadnice iz Banjaluke i da su neke izgledale uvenulo, ali da su nedugo po sađenju živnule i oporavile se.

"Sadnice su stigle u gajbama. Naš pas je izgrizao, rastrgao ili polomio 20-ak sadnica i mislili smo da im je to kraj, ali nakon par dana počeli su da rasti novi, mladi listovi. Nevjerovatno je koliko je ta biljka otporna i koliko se bori za život", dodao je Stefan.

Stefanov kolega Edvin Karabašić navodi da je uzgoj paulovnije jednostavan, a višestruko koristan jer se upotrebljava za proizvodnju bioetanola, ogreva i drvne građe koja je lagana, a za 30 odsto čvršća od jelovine. Takođe, otporna je na sve poznate bolesti, iz zemljišta izvlači otrovne teške metale, ima brži proces fotosinteze i brže pročišćava vazduh od prašine, čađi i otrovnih gasova.

"Bioetanol kao obnovljiv izvor energije ima izvjesnu budućnost jer je nafta skupa i zalihe su joj sve manje. U Brazilu već sada 70 odsto automobila koristi bioetanol jer ne žele da zavise od američke nafte. Kao energent za ogrev, paulovnija ima kalorijsku vrijednosti jednaku najboljem uglju", kaže Edvin.

Šansu za uspjeh svoga biznis plana mladići vide i u prelasku sistema centralnog grijanja prijedorske "Toplane" sa mazuta na drvnu biomasu, koji se očekuje početkom decembra.

"Za mazut godišnje trošimo 5,5 miliona KM, dok će nas drvna biomasa koštati milion i po KM. To predstavlja osnov za smanjenje cijene centralnog grijanja i za ukidanje subvencija iz gradskog budžeta koje trenutno iznose milion KM godišnje", rekla je ranije direktor "Toplane" Prijedor Ljiljana Despotović.

Za rekonstrukciju kotlovnice u Prijedoru Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/ odobrila je kredit od sedam miliona eua, a Švedska međunarodna agencija za razvoj /Sida/ donirala dva miliona eura.

"EBRD se odlučila za podršku ovom projektu jer je ocijenjeno da BiH, uprkos velikom šumskom bogatstvu, malo koristi drvo kao energent, a švedska Vlada posebno vodi računa o zaštiti životne sredine i zbog toga je dio ovog projekta u Prijedoru", saopšteno je ranije iz EBRD-a.

Prelaskom sa mazuta na biomasu grad Prijedor ispuniće obaveze iz sporazuma gradonačelnika o smanjenju emisije ugljen-dioksida za 20 odsto i povećanju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora za 20 odsto.