
18.09.2015 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: Akta.ba
Ovim projektom postigle bi se uštede od 100.000 tona CO2 na godišnjem nivou, smanjili troškovi u kompanijama, a bio bi dat i doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promjena.
Projekat koji sa žudnjom očekuju Sarajlije, jeste daljinsko grijanje iz TE Kakanj. Projekat prema mišljenjima stručnjaka ima niz benefita, a ključni za grad Sarajevo su: sigurnost snabdijevanja toplinskom energijom, poboljšanje okolinskog aspekta na lokalnoj i široj razini, niža cijena toplinske energije, ušteda primarne energije u gradu, poboljšanje imidža grada kroz uvođenje grijanja sa visokoefikasnom tehnologijom (kogeneracija), uz doprinos energetskoj efikasnosti na regionalnoj i nacionalnoj razini, doprinos održivom sistemu grijanja Sarajeva, mogućnost optimizacije troškovne efikasnosti za grijanje i doprinos projektu Sarajevo - smart City.
Osim benefita za grad Sarajevo, projekat ima velike benefiti za FBiH. Najvažniji su angažovanje domaćih prirodnih resursa ,domaće privrede i oslobađanje striktne ovisnosti od uvoznog i skupog gasa.
Anes Kazagić iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine u okviru Energetskih dana u Sarajevu predstavio je projekat Daljinskog grijanja područja do/ i Sarajevaje iz TE Kakanj. Kazao je kako je projekat od velikog značaja za zajednicu.
"Cijelo područje od TE Kakanj do Sarajeva se grije na prirodni plin i pojedinačna ložišta na ugalj. U ovim uslovima ta riješenja iziskuju visoke troškove pogona tih sistema te imaju i loš uticaj na okolinu. Smisao ovog projekta je proširenje kogeneracije i TE Kakanj i korištenje toplinske energije od TE Kakanj do Sarajeva gdje bi se pojedinačna ložišta grupisala u jedno postrojenje, odnosno u TE Kakanj čime bi se pokrio konzum koji se grije iz različitih toplinskih sistema", kazao je Kazagić.
Inače u okviru ovoga projekta realizovano je niz aktivnosti od 2010. godine do danas.
Kazagić kaže kako je 2014. godine podrška projektnoj studijskoj aktivnosti data od Ministarstva okoliša i turizma i Vlade FBiH, potpisan je Sporazum o sufinansiranju studije između Fonda za zaštitu okoliša FBiH i JP EPBiH, urađen je Programski zadatak od mješovite ekspertne grupe JP EPBiH - Toplane Sarajevo - MOFTER, odobren od strane Vlade FBiH.
Od oktobra 2014. godine do januara 2015. godine rađen je predternderski postupak za izradu projektne studije, a od febrara do aprila 2015. godine finalni tenderski postupak za izradu projektne studije.
"U junu ove godine počela je realizacija projektne studije koja bi trebala biti finalizirana u maju 2016. godine", kazao je Kazagić.
Očekivani efekti na energetsku efikasnost i ekonomski aspekt su: ušteda primarne energije (uglja i plina), povećanje eflkasnosti procesa u TE Kakanj, ekonomski efikasnije korištenje postrojenja toplana Sarajevo u svrhu pokrivanja vršnih opterećenja te niža cijena grijanja za građane.
"Ovim projektom postigle bi se uštede od 100.000 tona CO2 na godišnjem nivou, smanjili troškovi u kompanijama, a bio bi dat i doprinos globalnoj borbi protiv klimatskih promjena", kazao je Kazagić.
|
MANDRA "ZA" PROJEKT ZAGRIJAVANJA IZ TE KAKAKNJ I načelnik Općine Kakanj Nermin Mandra vjeruje u dobrobit ovoga projekta za Sarajevo. Blagodat zagrijavanja toplom vodom sa Termoelektrane Kakanj, energentom koji nastaje u procesu proizvodnje električne energije, Kakanj uživa trideset godina, a mreža daljinskog grijanja se kontinuirano širi na području kakanjske lokalne zajednice. U tekućoj godini u Kaknju je, zahvaljujući širenju mreže daljinskog grijanja, ugašeno oko 200 mini kotlovnica. "Grijanje toplom vodom iz Termoelektrane Kakanj je najbolje rješenje za zagrijavanje Sarajeva i Zenice, i cijele kotline između ova dva grada. To je jedino pravo rješenje, a ne nekakva nebulozna razmišljanja i ideje o zagrijavanju sa nekakve gasne termoelektrane u Zenici. Iskustva sa gasom su pokazala da je blagodat koju imamo u Termoelektrani Kakanj jedino pravo rješenje i za uvođenje ovog rješenja se treba zalagati", kaže Mandra. |
E. Ko.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.