RS će još čekati prvi privatni vjetropark

Preduzeće "Eol prvi" iz Nevesinja, koje je dobilo koncesiju za izgradnju prvog vjetroparka u BiH na planini Trusina, kod Nevesinja, a u koji bi britanska kompanija "Kermas" trebalo da uloži oko 150 miliona maraka, traži produžetak roka izgradnje koji je predviđen koncesionim ugovorom.

O ovom zahtjevu će konačan stav dati Vlada RS, koja je i dala koncesiju ovom preduzeću, a koje je iz određenih razloga, o kojima su redovno obavještavali resorno Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS i Komisiju za koncesije RS, došlo u situaciju da kasni u izvršavanju rokova izgradnje, utvrđenih ugovorom o koncesiji.

Ipak, iz resornog Ministarstva su izrazili očekivanje da će koncesionar ubrzanom dinamikom otklanjati te nedostatke, te da bi ovaj vjetropark u tehničkom smislu mogao biti završen 2018. godine.

Zlatko Mandžuka, direktor preduzeća "Eol prvi" iz Nevesinja, rekao je da ova firma kao koncesionar još nije potpisala Ugovor o priključku na mrežu vjetroelektrane "Trusina" sa "Elektroprenosom BiH", a što je, kako kaže, bitan dokument za dalji razvoj i izgradnju Projekta prvog vjetroparka u RS.

"Razlog za ovo kašnjenje leži u tome što postoje različita stručna mišljenja o temi kako priključiti 'Trusinu' na postojeću mrežu, koja je na tom području u jednom dijelu još tokom rata oštećena", rekao je Mandžuka. On je dodao da "Elektroprenos BiH" i "Elektroprivreda RS" po ovom pitanju imaju različita stručna mišljenja, tako da za sada nema rješenja.

Kako je naveo, njihov stav kao investitora je da se u potpunosti drže rješenja ovog pitanja iz elaborata o priključku "Trusine" na mrežu, koji je "Eol prvi" još u decembru 2013. godine odbranio pred zajedničkom stručnom komisijom "Elektroprenosa BiH" i NOS BiH.

"Mi se protivimo bilo kakvom drugom rješenju, a posebno onom koje bi zahtijevalo mnogo veća ulaganja u izgradnju priključka u odnosu na rješenje usvojeno tim elaboratom", kazao je on i dodao da je "Elektroprenos BiH" najavio hitan sastanak svih zainteresovanih radi nalaženja rješenja. Naglasio je da su došli u situaciju da kasne u izvršavanju rokova izgradnje, utvrđenih u ugovoru o koncesiji.

"Rješenje tražimo u produžetku roka izgradnje. Inače na Trusini krajem idućeg mjeseca prestaje građevinska sezona i otvara se tek početkom idućeg proljeća", rekao je Mandžuka. Dodao je da slijede i pregovori o finansiranju i kupovini opreme za vjetroelektranu.

Podsjetio je da je Vlada RS u decembru 2014. dala odobrenje da firma "Kermas", u vlasništvu Danka Končara, koji živi i radi u Londonu, a porijeklom je sa naših prostora, postane vlasnik 87 odsto udjela u firmi "Eol prvi", čime je ova koncesiona firma dobila dobrog investitora koji će, zajedno sa svojom poslovnom bankom, finansirati izgradnju vjetroparka "Trusina".

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva RS, rekao je da je ranije vršeno istraživanje na lokalitetu Trusina, kod Nevesinja, gdje je firmi "Eol prvi" dodijeljena koncesija za izgradnju vjetroelektrane.

"Nekoliko godina sprovode aktivnosti na realizaciji ovog koncesionog ugovora i oni su u fazi da se spremaju za intenzivniji rad na realizaciji ovog projekta", rekao je Đokić.

Dodao je da je ovo koncesiono preduzeće imalo izvjesnih problema u vlasničkoj stukturi, ali da su ta pitanja razriješena. Takođe, Đokić je rekao da je "Eol prvi" imao i dilema u vezi s generalnim pristupom ovom projektu, ali da očekuje da će oni sve to realizovati ubrzanom dinamikom koja je najavljena sa njihove strane.

"Imali smo više sastanaka s koncesionarom za taj objekat i očekujem da će u dinamici koju su najavili i koja ih obavezuje ugovorom, pristupiti izgradnji tog objekata. U 2017. godini će biti vrlo konkretnih radova i čak očekujemo da bi Trusina u tehničkom smislu mogla biti završena u 2018. godini", kazao je Đokić.

Inače, prema projekcijama vjetropark "Trusina" će proizvoditi godišnje oko 160.000 megavat-časova struje, što u prevodu znači da će snabdijevati oko 40.000 domaćinstava, ili grad sa oko 160.000 ljudi.

Vlada RS je firmi "Eol prvi" u oktobru 2012. godine dala koncesiju na 30 godina za izgradnju vjetroparka sa 17 turbina na Trusini ukupne instalisane snage od 51 megavat. Visina vjetroturbina biće 84 metra s promjerom krilnog rotora od 112 metara. U Strategiji razvoja energetike u RS do 2030. godine kao najperspektivnije područje za izgradnju vjetroelektrana navedena je upravo istočna Hercegovina, odnosno prostor od Kalinovika do Trebinja. U opštini Nevesinje, na čijem području će se i nalaziti ovaj vjetropark, ranije su kazali da bi izgradnja vjetroparka mogla da bude pokretač razvoja privrede u ovoj opštini, te da se nadaju zapošljavanju privrednih subjekata u izgradnji tog vjetroparka, ali i novim radnim mjestima.