Veliki potencijal dijaspore za ekonomski razvoj BiH još neiskorišten

Bh. dijaspora ima veliki potencijal za ekonomski razvoj BiH, ali on nije dovoljno iskorišten, istaknuto je na današnjem okruglom stolu pod nazivom "Uključivanje dijaspore u ekonomski razvoj BiH", koji se održavo u skopu obilježavanja USAID Diaspora Global Week.

Peter Duffy, novi direktor USAID-a BiH, kaže da je prilikom inicijalnih sastanaka vidio da postoji interes vlasti da privuće dijasporu,ali navodi da se još na tome dosta treba raditi.

"Više od dva milijuna građana BiH živi u inozemstvu i godišnje šalje oko 3,5 milijardi KM. SAD je također dom za oko 350.000 građana iz BiH. Ono što je jasno je da veze već postoje sada je potrebno izvući maksimum iz njih", kazao je Duffy.

Naveo je da je sada potrebno raditi na sustavnijem pristupu ako BiH  želi nagovoriti sljedeću generaciju iseljenika da se vrati i investira.

Armin Alijagić, predsjednik organizacije Naša perspektiva, koja se bavi dijasporom, kaže da je BiH sedma zemlja u svijetu po broju dijaspore. Gledajući godišnji iznos koji dolazi u doznakama vidi se da je to 13 posto BDP-a BiH a isti toliki iznos dolazi, prema nekim procjenama, putem neformanih kanala, što predstavlja ogroman potencijal.

Jasno je da je dijaspora spremna ulagati u BiH, kaže on, dodajući da sada mi u zemlji trebamo naći načina kako da se ovim pitanjem bavimo na sustavan način. Smatra da se mogu koristiti i iskustva drugih država koje su na dobar način riješile ova pitanja kao što su Irska, Izrael, Kina, Indija...

"Potrebno je donijeti zakone, strategije koje bi uključivale dijasporu kao značajan faktor ekonomskog razvoja, formirati fondove, te osigurati jednostavnije komuniciranje putem one-stop shopa ili neke neke druge platforme", kazao je on.

Navodi da se ne nema podataka o tome koliko je dijaspora investirala u BiH, ali da postoje brojni primjeri dobre prakse. 

Jedan od tih primjera su i investicije kompanije Brajlović GmbH Austria koja je u posljednih 12 mjeseci investirala u dvije tvornice u BiH, te u primarni poljoprivredni sektor. Kompanija je ove godine otkupila oko 450 4.400 tona kornišona što je ogroman iznos, a od toga je 80 izvezeno u zemlje EU,a  20 posto je prerađeno u njihvom tvornicama u BiH. Nakon preuzimanja dvije tvornice u BiH planiraju nove akvizicije osobito u kompanije iz poljoprivrednog sektora koje imaju izvozni potencijal.

"Brajlović GmbH je posebno ponosan na investiciju u poljoprivredni sektor preko projekta "USAID Partnerstvo za razvoj agrobisnisa" čiji je primarni cilj da stvori savez između poslovnih subjekata iz bh. dijaspore i domaćih kompanija, dodatno zapošljavanje i razvoj izvoznih potencijala", istaknuo je direktor Brajlović GmbH Austria Mirza Haračić.

Jusuf Arifagić, direktor kompanije "Arifagić Invesment",koji je jedan od primjera kako dijaspora može utjecati na ekonomski razvoj zemlje. On je naime otvorio najmoderniju farmu norveškog goveda u jugoistočnoj Europi u Bosanskom Petrovcu. On navodi i negativne strane poslovanja u BiH kao što su nepostojanje osjećaja institucija za ekonomiju i investicije, neblagovremeni poticaji u poljoprivredi, te veliki broj papirologije te ističe da to treba mijenjati.

Haris Memić, osnivač i direktor DevLogica, jedne od najuspješnih domaćih IT kompanija, obrazovanje je stekao u Holandiji i vratio se u BiH gdje  je napravio uspješan biznis, govorio je o svojim iskustvima i tome što ga je potaklo da se vrati u BIH.

Ruzmira Tihic-Kadrić, šefica odjela za bh. dijasporu u Ministarstvu ljudskih prava i izbjeglica BiH, kaže da oni već poduzimaju korake kako bi dijaporu uključili u strateške dokumente ekonomskog razvoja. Ističe da u počeli sa izradom okvirne politike za dijasporu koja će na sustavna način tretirati pitanje dijapore i obveze institucija prema njima te da više neće biti prepuštena volji pojedinaca nego će biti obveza institucija.

D.K.