U RS-u uskoro jedinstvena baza zaposlenih u svim općinama

RS bi uskoro trebala dobiti jedinstvenu bazu zaposlenih sa njihovim kvalifikacijama i radnim pozicijama. Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS za Akta.ba kažu da je Zakon o lokalnoj samoupravi Republike Srpske propisao da će Ministarstvo donijeti Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra zaposlenih u organima jedinice lokalne samouprave te načinu korištenja i dostupnosti podataka iz registra.

"Kako je ovaj proces u toku i kako se radi na prikupljanju podataka s tim u vezi još nije određena opcija kojom će tehnički biti uređeni ovi podaci", kaže Dragana Bulić iz ureda za odnose sa javnošću ovog Ministarstva.

Naime, UNDP je još ljetos raspisao poziv za nabavku usluga dizajniranja i instaliranja registra stranice samoprave u Republici Srpskoj  a urađena je i analiza stanja koja je pokazala da 52 posto od  54 ispitane općine u RS ima ima evidenciju svojih zaposlenih u nekom elektronskom obliku,  dok 48% nema takvu evidenciju.

S obzirom da dosada nije realiziran nikakav integralni projekt koji bi sa razine Ministarstva objedinio sve ove napore, svaki općinski organ se organizirao na način kako je to bilo moguće, sa ciljem da putem informatizacije olakša i omogući što efikasniji rad i dobijanje neophodnih podataka.

''Na prvi pogled i nije loše. Međutim, kada se pogleda sadržaj ovih 52 posto vidi se da je svaka općina je razvijala postojeću evidenciju zaposlenih u svojoj režiji, prema svom viđenju i svojim potrebama. Rezultat toga je jedna vrlo široka lepeza međusobno nekompatibilnih rješenja“, navodi u analizi stručnjak za IT razvoj i projektiranje poslovnih rješenja Zoran Kuret, koji je i autor iste.

Tako je  aplikativni dio rađen od MS Accessa, preko VB, C# pa do Java i drugih tehnologija, dok kao backend služi MS SQL Server, Access ili neka druga baza podataka. Veći dio ovog softvera institucije su razvile interno dok je manji dio kupljen ili napravljen angažiranjem vanjskih dobavljača. Sve to najčešće samo poboljšava postojeće stanje informatizacije. U analizi se nalazi da su česti primjeri da se ovakav način informatizacije obavlja nekoliko puta, uz ponovni trošak i gubitak vremena.

"Budući da su nabavljeni kod različitih dobavljača, funkcionalno su nepovezani, riješeni pomoću različitih programskih jezika i najčešće s nekompatibilnim organizacijama podataka, ne omogućavaju nikakvu objedinjenu obradu te predstavljaju kočnicu razvoju jedinstvene centralne evidencije zaposlenih u RS'', ističe Kuret u analizi.  

Ima i općina/gradova koje su napravile značajan iskorak u procesima informatizacije među kojima se izdvaja Banja Luka, Bijeljina i Prijedor, dok je za ostale, navodi se, nemoguće napraviti direktnu vezu između veličine općine stupnja informatizacije jer postoje i općine sa velikim brojem zaposlenih koje nemaju nikakva rješenja u ovoj oblasti (npr. Doboj, Ugljevik).

Osim konstatiranja situacije u ovoj oblasti u analizi se daje i prijedlog mogućih načina rješavanja ove oblasti kao što je centralizirana baza podataka i web aplikacija, baza podataka i aplikacija u Ministarstvu ili lokalne aplikacije i baze podataka.

Tako je preporuka stručnjaka koji je radio analizu da bi bilo najbolje napraviti sustav koji bi zadovoljio potrebe svih općina i omogućio potpunu fleksibilnost u pogledu izbora načina rada i suradnje sa Ministarstvom, a ujedno pružio mogućnost svima da koriste standardizirano rješenje koje bi im omogućilo efikasno obavljanje operativnih aktivnosti.

Inače, za implementaciju mogućih rješenja bit će, prema procjenama, potrebno oko 2-8 mjeseci (ovisno koje se rješenje izabere ) a troškovi se mogu kretati od 60 do 120.000 KM.

Analitičari ističu da bi se integracijom postojećih podataka iz  općinskim/gradskim upravama o zaposlenima u jedan centralni registar na razini RS postigao nesmetan i kontinuiran rad aparata javne uprave u segmentu evidencije zaposlenih.

Ovo bi podrazumijevalo izradu nove, centralne baze podataka i odgovarajuće aplikacije i/ili dogradnju postojećih baza podataka općina, kako bi se postiglo da tijela državne uprave, prvenstveno Ministarstvo u svakom trenutku mogu dobiti relevantne i pouzdane podatke o svim aspektima zaposlenih kao što je spolna struktura, starosna struktura, obrazovna struktura itd.bez potrebe za izradom posebnih izvještaja svaki put kada se ukaže potreba za određenim tipom izvještaja, a koji se sada rješava upućivanjem zahtjeva ka JLS za ažuriranjem.

Podsjetimo, Strategija reforme javne uprave Bosne i Hercegovine koju je 2006. godine usvojilo Vijeće ministara, vlade oba entiteta i Brčko Distrikta, obuhvata upravljanje ljudskim potencijalima kao jednu od šest glavnih područja reforme. Kao dio šire reforme javne uprave, reforme u službama javne administracije su navedene u Strategiji reforme javne uprave, te u Akcijskom planu 1 koji je stupio na snagu 2006/2011. godine. Izmjene i dopune Zakona o lokalnoj samoupravi Republike Srpske iz 2013. godine uvode obavezu da jedinice lokalne samouprave vode registar zaposlenih u općnskim odnosno gradskim upravama, kao i obvezu da određene podatke iz registra dostavljaju najmanje jednom godišnje Ministarstvu uprave i lokalne samouprave Republike Srpske (u daljem tekstu Ministarstvo) radi vođenja centralne baze podataka o zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave.

D.K.